Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip







 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |

Iz časopisa "Porodični magazin" preuzet članak koji govori o potrazi za jahtom slavnog pisca Žila Verna i kralja Nikole


Vujica Ognjenović
GDJE JE OTPLOVILA "SIBILA"

Kada je 1863. godine francuski pisac-vizionar Žil Vern napisao roman "Pet nedjelja u balonu", otvorila su mu se vrata velike slave. Bio je to njegov prvi roman. Ubrzo potom, novac je počeo pristizati i Vern je počeo kupovati jahte. Prva od njih bila je »Sen Mišel«, potom »Sen Mišel II« i »Sen Mišel III«. Na ovim brodovima plovio je u Englesku, Škotsku, Irsku, Holandiju, Norvešku, Dansku, Belgiju, Portugaliju, Gibraltar, Alžir, Njemačku, Maltu, Italiju, SAD. Na tim putovanjima pisac je sticao inspiracije i znanja za buduće knjige.


Žil Vern

Jahta »Sen Mišel III« bila je u posjedu Žil Verna, a potom i knjaza Nikole! U "Historiji pomorstva i ribarstva Crne Gore do 1918. godine" autora Dinka Franetovića piše da je, plovilo o kome je riječ, "luksuznu jahtu na vijak" sagradio za sebe markiz Preliks Anževin pomorski istraživač. Markiz je jahtu prodao nakon procjene da mu ne odgovara njena veličina. Kupac je bio Žil Vern, koji je jahti dao ime »Sen Mišel III«, po svom sinu, a ono III znači da je već imao dvije jahte istog imena. Jahta je kupljena za 60.000 franaka, piše Franetović. Jahtu »Sen Mišel III« Žil Vern je prodao 13. marta 1886. godine. Novine "The Yacht" donijele su vijest da je kupac crnogorski princ Nikola Petrović i da će jahta uskorо isploviti iz Nanta za Ulcinj.


Kralj Nikola

Nakon kupovine, po želji samog Knjaza, jahta je preimenovana dobivši ime »Sibila« pošto je ranije imao manju jahtu tog naziva. O tome kako je knjaz Nikola dopremio novu jahtu u Crnu Goru, detaljno je pisao Vasko Kostić u knjizi "Podvizi Bokelja van Boke". U francusku pomorsko riječnu luku Nant sa zadatkom da
kupe brod otišli su pomorski kapetani iz Boke, Slavo Đurković i Ilija Mihajlović. Nakon kupovine jahte »Sen
Mišel«, javljeno je Savu Petkoviću, kapetanu duge plovidbe iz Pristana da dođe sa posadom u Francusku
kako bi preuzeo jahtu od bivšeg vlasnika i doplovio u domovinu. Luka Nant nije na francuskim obalama Sredozemnog mora, već na ušću rijeke Loare u Atlantski okean. Kapetan Savo je pozivan kada je trebalo preuzeti najveću odgovornost i nepoznati brod dovesti u domovinu. A, za takve zadatke je biran najsposobniji kapetan, ličnost široke opšte kulture i poznavalac svjetskih jezika. Jahta je iz Nanta isplovila pod novim imenom - »Sibila«. Sibila je, inače, mitološka, moćna proročica, koja nije samo proricala budućnost nego je bila i savjetnica vladara i vojskovođa koji su je slijepo slušali.



U prvoj posadi jahte »Sibila« nije samo zapovjednik kapetan Savo Petković bio Bokelj. Svi članovi posade su bili Bokelji, iako su bili austrijski podanici: mašinista Jovo Mazar, ložači Luka Balić i Luka Popović, vođa palube Stevo Mitrović, konobar Vaso Balić, mornari Bogdan Đuranović, Špiro Balić, Luka Pavlović i Veselin Pavlović. Najmlađi na brodu bio je mornar Milan Petković, sin kapetana Sava.
U pomenutoj "Historiji pomorstva i ribarstva Crne Gore do 1918. godine" Franetović navodi da je "Glas Crnogorca" od 22.aprila 1886. godine pisao: "Dođe iz Nanta crnogorski jaht 'Sibila', kapetan Savo Petković. Bože daj u budućnosti da se vije naša zastava u dosta daljnjim mjestima". Jahta je bila usidrena u Bijeloj, koja je u to vrijeme pripadala Austro-Ugarskoj, čija žandarmerija, kako piše Franetović, nije dozvoljavala članovima posade da na kopnu nose crnogorske kape na kojima su bili inicijali Knjaza Nikole.
Već 1889. godine knjaz Nikola razmišlja o prodaji jahte "Sibila". jer je plovilo imalo visoke troškove održavanja, i nije mu odgovarala za duga putovanja. Jahta je prodata 19. februara 1891. godine u Trstu za 12.500 forinti. Ali, od početka 1891. godine jahta je u vlasništvo Hrvatskog obalnog parobrodarskog društva u Senju, pod imenom "Sokol", iako je navodno bila prodata nekome u Marselj. Četiri godine docnije (1895.) jahta je, pod istim imenom, prešla u vlasništvo Ugarskohrvatskog parobrodarskog društva u Rijeci, gdje ostaje sve do 1913. godine. Pod imenom "Sokol" jahtu je kupio Marko Martinolić sa Malog Lošinja i promijenio joj je ime u "Toto".



Da priča o jahti Žila Verna i knjaza Nikole ima skorašnji nastavak svjedoči za »Porodični magazin« Dragoljub Duško Vuković, iz Instituta za medije Crne Gore, koji je prije nekoliko godina učestvovao u međunarodnoj potrazi za jahtom slavnog pisca i crnogorskog vladara. O tome je Vuković pisao u Prvim crnogorskim nezavisnim novinama (PCNEN).
- Sve je počelo porukom Filipa Valetua, francuskog moreplovca, zainteresovanog za istoriju pomorstva -priča Vuković i dodaje: - Valetu je na internet poslao poruku u kojoj pokušava da sazna šta se desilo sa jahtom "Sen Mišell III" od kada je otplovila iz Nanta za Crnu Goru. Valetu je znao gdje je i za koga sagradena jahta, kome je, potom, prodata i kako je, krajem 19. stoljeća, povezala biografije crnogorskog knjaza Nikole i slavnog francuskog pisca naučne fantastike Žil Verna. Valetu je pokušavao da od svojih kolega pomoraca sa ovih prostora dozna nešto više, ali nije dobio mnogo podataka o tome pitanju. Medutim, ta poruka je stigla do dr Časlava Pejovića, profesora pomorskog prava na privremenom radu u Japanu (Kyushu University), a on ju je proslijedio PCNEN-u.
Dragoljub Vuković navodi da su se potom za pomoć obratili Državnom arhivu u Rijeci, odakle im je ubrzo stigao ne naročito obećavajući odgovor. Oni su potvrdili da jahta "Sibila", nije upisana u Registrima brodova tamošnjeg arhivskog fonda. Ali, Riječani su pronašli u godišnjaku "Bijela flota hrvatskoga Jadrana" brod »Sokol«. U tom spisu pominje se da je mali parobrod "Sokol", zajedno sa parobrodom "Zvonimir", otkupilo 1894. godine Ugarskohrvatsko parobrodarsko društvo.
Potom su se i novinari iz riječkog "Novog lista" pridružili potrazi, i potvrdili su da se "Sokol" nalazio u posjedu Ugarsko - hrvatskog parabrodarskog društva iz Rijeke, te da je u početku održavao liniju Senj - Bakar -Rijeka. "Novi list" je naveo kako je moguće da je brod kupio Marko Martinolić. On je u Malom Lošinju bio veliki brodograditelj tog vremena, poznat i po tome što je kupovao stare brodove, pa ih detaljno obnavljao i potom prodavao. Marka Martinolića je na čelu brodogradilišta naslijedio sin Nikola, koji ga je uoči Drugog svjetskog rata prodao. Poslije rata, dolaskom Jugoslavije, „brodogradilište je nacionalizovano, a njegova arhiva uništena. Tu se gubi trag i »Sokolu«. "Novi list" gaji nadu da će doznati više o »Sokolu« od supruge Nikole Martinolića, koja u poznim godinama živi u Trstu.
- Za priču o jahti Žil Verna i knjaza Nikole zainteresovao se i Davor Šišović iz Pazina - dodaje Vuković. - U Pazinu od 1998. godine postoji »Klub Žil Vern«, koji se bavi proučavanjem i popularizacijom djela ovog pisca, i istraživanjima o njegovoj vezi sa dalmatinskim krajevima. Vern je napisao roman »Mathias Sandorf« u kojem se radnja odvija i u Pazinu, Rovinju, Dubrovniku i Boki Kotorskoj. Šišović je i sam, prije nekoliko godina, pokušao da traga "za brodom koji bi mogao biti »Sen Mišel«, potaknut viješću na radiju da je u jednoj srednjojadranskoj luci nešto bilo, neka zapljena ili globa, s brodom koji je nekad pripadao knjazu Nikoli". Njegova potraga je bila bezuspješna pošto mu ni stručnjaci za pomorstvo ni lučke kapetanije u Zadru i Splitu nijesu mogle dati neki konkretniji podatak.
Dalja sudbina »Sibile«, jahte koja je spajala velikog pisca i crnogorskog vladara, je krajnje nepoznata, jer se ne može pouzdano reći kako je svoja jedra zauvijek spustila negdje u vodama sjevernog Jadrana, odnosno, Malog Lošinja.