Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip


 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |




Katalina Milović
LA MONTENEGRINA

Timotije Jokanović
SJEĆANJA

Komunikacija sa porodicama

Stanovnici kolonije pismima održavaju redovnu komunikaciju sa svojim porodicama. Oni koji su ostali u Crnoj Gori znaju da imaju unuke, sinovce i argentinske rođake.

Kako su uspijevali da komuniciraju? Svi su poslali adrese Martineta ili Hosea Morena. Kada bi neka grupa išla u Saens Penju, a to su radili s vremena na vrijeme, poslali bi kao kurira jednog od radnika, koji bi obišao koloniju, u slučaju da neko želi da pošalje pismo. Kada bi se vratili, ako je bilo pristiglih pisama, odmah bi ih na isti način slali. Svako od njih je znao koliko su željno očekivane vijesti i nijesu smjeli odgađati put.



Jedan mladić, koji je kao sredstvo prevoza koristio biciklo, a kao oruđe za rad, za to vrijeme savremen fotoaparat sa tronošcem, s vremena na vrijeme odsijedao je u kući Petra Milovića i Milije Brajovića. Ovaj mladić, Sava Jovanović, obilazi crnogorske domove, a oni za tu priliku oblače najsvečaniju odjeću i fotografišu se.

Fotografije šalju svojim porodicama u dalekoj domovini, prije svega da bi tamo mogli vidjeti nove članove porodice, na koje su veoma ponosni.

Sava Jovanović je bio Cmogorac veoma vesele naravi, pošten i sa svim vrlinama koje krase ovaj narod. Mnogo godina kasnije postao je moj kum.

Kada sam imala devet godina, posjetila sam ga u Buenos Ajresu, gdje je tada živio. Bio je dobrog materijalnog stanja, imao je svoj fotografski studio, zidova prekrivenih fotografijama glumaca i značajnih ličnosti.

Među njima sam primijetila neka meni poznata lica. Bili su to primjerci fotografija koje je pravio u koloniji, a koje su ga podsjećale na njegov skromni početak, koga se nikad nije odrekao.

Sa dolaskom sunarodnika
La Montenegrina napreduje

Kroz crnogorska sela se pronosi glas o podvizima Cmogoraca u Argentini i mnoge porodice su oduševljene. Žele da dođu u Ameriku i... počinju da dolaze.

U trećoj deceniji dvadesetog vijeka to su uradili:
Pavle, Đordije i Drago Mićunović
Antonije i Đordije Milović
Nikola Milović sa supragom Cvijetom, neudatom sestrom Jovanom i roditeljima Maksimom i Tomanom (moj stric, tetka i đed i baba, očevi roditelji)
Đorđije Kapitanić, Markov i Petrov brat
Marija i Jovan Kapitanić, sinovac gore pomenutih
Milija i Nikola Brajović
Pavle, Lazar i Jakov Andrijašević
Antonije, Manojlo i Maksim Kapitanić
Jovan Kosanović
Natalio Paskuali
Andrija Perović
Lazar Mijanović
Joka Damjanović
Matija Popović
Petar Novaković
Andrija Pejović
Vidak Stevović
Milija Delibašić
Plana Simović
Nikola Petrović
Antonije Buratović
Petar, Federiko i Milan Kovačević
Luka Pejović
Mirko Jovović
Todor Vukić
Petar Rodić
Vasilije Bijelović
Milo Jerusimić
Milija Madžarević
Migo Radovanović
Jovan Sušnica
Milija Atanasić
Nikola i Simo Kancelarić.


Grupi su se pridružile i neke porodice porijeklom iz Italije, koje su s poštovanjem primili, i one su se uključile u zajednicu:
Pedro Grivarello, Constantini, Kesque, Cesar Volante, Bertoni Borelli.

Osnivači kolonije sa suprugama, bili su primjer kako treba živjeti. Jedna od najistaknutijih vrlina koje su posjedovali, svojstvenih njihovom narodu, bila je solidaraost.

Međusobna solidarnost, kao i solidarnost sa onima koji su tek došli. Primali bi ih u svoje kuće dok se ne smjeste, a to je moglo da traje danima i mjesecima. Davali su im posao, a na njihovim poljima su učili poljoprivredni zanat. Odlazili su u dio kolonije đe će se naseliti, neizmjerno zahvalni što se nikad nijesu osjetili strancima. Naprotiv, pomogli su im iskreno, velikodušno i nesebično. A pošto su već ekonomski dobro stajali, često su davali materijalnu pomoć. U mnogim slučajevima poklanjali su novim kolonistima kravu muzaru, da đeci ne bi nedostajala osnovna životna namirnica. Nikada nijesu potpisivali nikakav dokument, samo bi zapisali u svesci, radi provjere.
Niko nije previše bilježio, niti se desilo da neko ne plati.

Kako da ne unaprijede koloniju, koja je svojevremeno postala najbogatija i najmoćnija u Ćaku, sa tom zajednicom ljudi, koju već čine brojne porodice, kad je najvažnije bilo: biti pošten, vrijedan, solidaran, velikodušan, ne posustati pred nevoljama, gajiti plemenita osjećanja. A njihov moto bio je: "snaga je u slozi".

Rađa se zamisao

Kolonija je postala velika i moćna, već koriste fordove T; razdaljine izmedu njih se skraćuju. Ali, nemaju dovoljno veliku kuću u kojoj bi se svi skupili, što su veoma željeli. Rađa se zamisao da osnuju Klub. Pošto se svi slažu, ostvaruju svoje zamisli, iako to dosta košta. Da bih ispričala kako je nastao Klub Durmitor, koji nosi ime jedne crnogorske planine, dozvoliću sebi da prepišem pjesmu koju je na jugoslovenskom jeziku (Autor najčešće koristi ovaj termin u imenovanju maternjeg jezika. Primjedba Redaktora.) napisao Petar Novaković, član zajednice, a koju je dr Migel Kapitanić, direktni potomak jednog od njenih osnivača, preveo na španski jezik, u skraćenoj formi.

 

Da sam pjesnik Ko što bješe Branko
Ne bi mogo opisati lako,
Al što znadem, postiđe' se neću
Da opišem budućnosti sreću,
Rad i ponos sada opisat će
Pero moje crnogorske braće
Iakoje hrđavo i tupo
Al se ne da zanijeti glupo.
Samo pero po hartiji piše,
Jer ne može iščekati više,
Alje karta tanka i bijedna
Ma su braća složna i vrijedna,
Što
ovom jugu dalekome,
Čast podižu rodu slavenskome,
Naseliše sela u daljine,
Sjetiše se slavenske svetinje,
Da podignu za sreću priliku,
U slobodnu zemlju Ameriku,

Gledaj druže sreći budućnosti,

Gledaj divne bratske jednakosti!
Prvo su ti braća Cmogorci!

Koji bjehu temelju oslonci
Slušaj, stari Cmogorci, šta su,
Кој
iz doba Nemanjića, da su
Nek se čujepo svijetu svuda,

Da
пе žale nipare ni truda,
S njima ima drugijeh Slavena
Iz raznijeh slavenskih plemena,
Koji braći u susretu bj'eže
Jer ih nešto bratska krv poteže.

Sakup bj'eše dan drugi oktobra,
Kad se braća iskupiše dobra
I
slavenska zaigraše kola
Pod zastavom Dvoglavoga Orla,
Divno svoj'e zakitiše glave
Podigoše tri bojne zastave.
Dadoše im rasporede divne,
S desne strane zemlje Argentine.
Po upravi kako zakon piše,
Sa lijeve srpsku posadiše,
A poslije općeg dogovora,
U sredini društva "Durmitora"
Na kojoj je kruna zlatnog veza,
Dična kruna trojnoga saveza.
Pa pošto su društvo uredili
I zastave svete posadili,
Neki poju, neki' suze liju,
Suze liju, zašto rasumiju,
Jer zastave glede gdje se viju.

U daljini trideset konaka
Slavenskijeh šačica gorštaka,
Sve seljaka bez ikakve škole,

Po svijetu prslo od nevolje!

Pa u tuđu zemlju prijateljsku,
Želi svoju da svira povjesku
Glas slavenske da ga trube budi,
Svaki slave to želi izgrudi
Zato braćo desetoga jula,
Kadje zora zrake obasula,
Zemlja trese, prolama se gora
Od velikejeke od motora.
A što ječi to se čudit nije
Jer zastava tu se srpska vije!
A pošto se braća iskupili,
0 svačemu eglen zatvorila,
Sab bi reka i bi se zareka
Da svakoji'jednu riječ čeka!
Riječ jednu, koja nosi bolu
Što nam đeca ne znadu za školu,
A sad evo zgoda i prilika,
Dozvoli
nаm dična republika
I dade nam budućnosti nadu
Da mi školsku podignemo zgradu!
A sad braćo, tu čekanja nema,
Nego svaki neka prilog sprema
Ko što može dobrovoljno dati,
Brže će se škola sazidati!

Reče pile od jata Orlića,
Rodom Mitar od Mićunovića
Takvu riječ reče u družini
Ја
ću dati ovoj zadužbini,
Petsto rala zemlje dajem dara
I
trideset hiljada dinara!
Onda reče Kapetinić Marko
U družini nek me čuj'e svako!
Ija dajem trideset hiljada,
jer je njoj tuj velika nada!
Tuj se staše, te se izbrojiše,
I novčanu svotu pozajmiše, Svakoga ću kazat po imenu,
Koji prvi bjehu u plemenu,
Te dadoše po trideset hiljada
Bez odlaga i daljijeh vada,
Prvo bješe Kapetinić Petre,
Koji znade da dadne pokrete, Njemu pamet carevati može,
Jer navodi braću da se slože!
Još dva brata priložiše pare
Milovići Mitar i Lazare,
Od jednoga i oca i majke,
Što ih pleme broji u prvake!
Još sa njima Petar Miloviću, Kavaljer je zaboravit neću,
I
on daje istu sumu novca;
To je prava slika Cmogorca!

Još sa njima Dušan od Svorcana;
Iz Crkvica iz više Banjana,
I
on dade obećanje skupu
Još ovako zbori na okupu:
Bez tog novca bit nećemo gore,
Nek nam đeca srpski govore!
Kad to čuo Petrović Nikola,
Sivi soko iz našega kola,
I оп daje i polaže novce,
Jer ka braću ljubi Crnogorce!
Sobom uze Vukića Todora,
I on zajam dava bez govora.
Svi su ovi dobri imanje
Da vam rečem druge klase stanje!
Kosanović to je soko sivi,
Pa i ako s drugom klasom živi,
Momak rođen od Nikšića grada
I on dava dvadeset hiljada,
Pa za dalje da Vam rečem sada,
Treća klasa što je obećala,
I priloga u družinu dala,
Iako su siromašnog stanja,
Ali žele glas počitovanja,
Jer su Ijudi pošteni iz duše
I ne žele da društvo poruše.

Prvo su ti tri brata rodena,
Sva tri brata jednoga imena,
Da vam ime pokažemo svima
Mašan Akin i Monojle s njima,
Tri su brata jedna kuća sama,
Svaki dava izravnjeno s
nаmа,
No petnaest hiljada prilažu
Za napredak i glave polažu
Još polaže istu svotu s njima,
Paskval Božo, od polja Cetinja,
Bistar čovjek za napredak brve,
U društvo je vaz među prve
Sad da vidiš Gojkova Milana, Kovačević, od Grahova ravna! Društvene su stvari njemu svete,
I
on društvu leti u susrete;
On je čovjek od prirode stara
Za napredak
štedi dinare!
Već iz svoje siromašne kase,
U prvinu stade treće klase,
Još da vidiš Milović Akima;
I on hitro poletio s njima,
Te budućnost svoju potpomaže,
I petnaest hijada prilaže!
Pa da vidiš Buratović Anta,
To je Sloven od braće Hrvata,
I
on s nama školu potpomaže,
Za potrebu još će dati kaže!

Sva družina na skupu su bila,
Dok eve ti Jevrosimić Mila;
To je Srbin, od Vrgina Mosta,
Od družine niđe
пе izosta!
I on dava i polaže novce,
I on braću Ijubi, Cmogorce!
Još tuj dođe Tanasiću Milo,

I on društvu ulazi pod krilo,
Bratsku želju hoće da iskaže,
I on dava i novce polaže,
Al da vidiš do dva Brajovića
Od plemena od Bjelopavlića,
Jedno Mila a drugo Nikolu
Đe sa društvom potpomažu školu,
I sa njima Kosanović Joša,
U prve je u družinu doša
I s njim momče Stevović Vidače
Od poštenja niđe ne izmače!
Sa njima je Mijanović Lazo,
Drug je dobar, svako mi je kazo,
I sa njima Damjanović Đole
I on s društvom potpomaže škole,
Pa da vidiš Perović Andrije,
Ni оn društvo neće da odbije,
Već on bratsku potpomaže školu,
Al svakoga pjevati ne mogu!
Sad da vidiš Mićunović Draga,
То јe bratsko i krilo i snaga!

Njegov ponos zaslužuje dara,
Jer je momak koji slogu stvara!

Pa da vidiš Kancelarić Sima,

I on dio do društva uzima,
Još da vidiš Novaković Petra,
I njemu je ta rabota sveta,
I on dava petnajes hiljada,
Za napredak ne ušteđe rada
Pa pošto su novac sakupili,
Složna braća
noge skočili,
Te plemenski odbor odrediše,
I
društveni zakor postaviše,
Da se ne bi porodila buna,
Rad stvaranja seoskog računa,
Kad prvake sebi odrediše,
Naloge im take postaviše:
Kad novčanu pokupismo svotu,
Treba odmah počinjat rabotu!
Sada da vidiš plemenske prvake;
Poskočiše na lake opanke,
Blagajnici s njima sekretari,
Djelovođe i s njima pisari,
Predsjednici i prokanaduri
Svaki hitro na rabotu žuri!
Te ujutro prije rujne zore
Dovedoše kamene majstore,
Te pogodbu s njima učiniše,
I bijelu školu podigoše.

Po taksama i priznanicama,
To majstori urediše s nama

Tad govori od plemena glava,
Što društveni poso predsjedava:
Neka vam je u pamet
па znanje, Društvo nosi durmitorsko zvanje,
No slušajte od škole majstori:

Hoću škola da se u plan stvori,

Da se
bi porodila svađa,
Jer se pravi jedna srpska građa.
Podižemo prvu srpsku školu,
Na južnome dalekome polu!

Da kažemo srpskome narodu,
Da želimo zgodu i slobodu!
Rajsko drvo među nama cvjeta
U sredini kultumog svijeta.
Lad je dobar, jedna voćka sama,
Što u sebi neprima adama,
Nit njegove griješne namjere
Niti Eve da jabuke bere,
Ni lukave zmije uz ogranke,
Već slavenske i srpske seljake
Koji rodno mjesto ostaviše,
I daleke zemlje naseliše,
Složna braća pa se sjediniše,
Nakon sebe spomen ostaviše
U daleku zemlju Ameriku
Čast odaju srpskome jeziku!
Otvorimo đeci školu
Sa moćnijem našim stanjem,
Jer boluju jaku bolu
I zdraviće samim znanjem.

Ej guslaru okreni se!
I poturi gusle stare,

Nove pjesme prihvati se,
Turi nože i handžare.

Prizovimo svetog Savu,
Neka dođe medu nama,
A zovimo bratsku slogu
Neka svuda bude s nama.
Durmitore dični
Davamo ti vjeru

Ime tvoje stoji

Na našu bandijeru.

Podnožje tvoje ljubimo
Iz dna grudi
Ti diko naša
i kolijevko junaštva i ljudi.

Saens Penja, januara
Petar Novaković

Klub Durmitor su počeli da grade 1928, a posao je završen 1930. godine.

Dokument o osnivanju

U Republici Argentini, Kolonija Hose Marmol, "La Montenegrina", Parcela 9, Sekcija 2, Nacionalna teritorija Ćako, dolje potpisana gospoda, koja su se sastala 15. septembra 1927. godine, u kući gospodina Mitra Milovića, sa ciljem da razmijene ideje u vezi sa osnivanjem Jugoslovenskog društva,

Donose odluku:

1. Da se osnuje društvo pod nazivom "Dobrotvorno društvo Durmitor", sa sjedištem u Koloniji Hose Marmol, Nacionalna teritorija Ćako.

2. Da se imenuje Privremeni odbor koji će početi sa pripremama za sazivanje Generalne skupštine, koja treba da imenuje svoje rukovodstvo i da usvoji pravila koja pređloži Privremeni ođbor, koji je preuzeo tu dužnost.

3. Da se da ovlašćenje Upravnom odboru, koji bude izabran, za izgradnju zgrade od odgovarajućeg materijaia u samom centru Kolonije Hose Marmol.

4. Da se odredi odgovarajuće mjesto koje će privremeno služiti za sastanke, dok se ne izgradi zgrada Društva.

5. Da se za članove Privremenog odbora, utvrđenog članom 3, imenuju gospoda Mitar Milović, Petar Kapitanić, Danijel Svorcan, Petar Novaković, Lazar Kosanović i Božo Pascuali.

6. Generalna skupština će se održati u nedjelju, 2. oktobra tekuće godine, u 9 časova, u kući gospodina Marka Kapitanića.

Generalna skupština

7. U skladu sa članom 3. Dokumenta o osnivanju, Privremeni odbor sazvao je Generalnu skupštinu 2. oktobra tekuće godine; pročitan je i usvojen gore pomenuti dokument; razmotrena su Pravila koja su pojedinačno i u cjelini usvojena.

8. Društvo Durmitor ima za cilj da zastupa zajedničke interese svojih članova, da osnuje školu, podigne zgradu Društva, crkvu i da preduzme sve ostalo što je potrebno da se unaprijedi socijalni status njegovih članova.

9. Za Društvo će davati priloge njegovi članovi.

10. U skladu sa članom 3. usvojenih Pravila, izabrani su sljedeći članovi Skupštine:

predsjednik: Petar Kapitanić
potpredsjednik: Nikola Petrović
sekretar: Lazar Kosanović
zamjenik sekretara: Maksim Kapitanić
blagajnik: Mitar Milović
zamjenik blagajnika: Akim Kapetinić.
Članovi odbora: Petar Milović - Todor Vukić - Milija Atanasić - Marko Kapitanić,
zamjenici: Milija Jerosimić - Vidak Stevović - Pavle Mićunović - Petar Rodić - Nikola Kancelarić - Simo Kancelarić,
zastupnici: Danijel Svorcan - Mitar Mićunović,
knjigovođa: Natalio Pascuale.

11. Generalna skupština u ovom dokumentu imenuje delegaciju koja će predstavljati Društvo na sastanku sa
gospodinom guvemerom Ćaka, na kojem će ga obavijestiti da Dobrotvomo društvo Durmitor ima isključivo dobronamjerne i dobrotvorne ideje, da na argentinskom tlu (našoj dragoj domovini), koje nas je prihvatilo u svoje krilo, želi da postupno izgradi školu, crkvu, groblje i zadrugu.

12. Nacionalnom Ministru pravde uputiće se zahtjev da pošalje odgovarajuću dozvolu o nezavisnom udruženju, a od odgovarajućeg Pravosudnog zastupnika tražiće se dozvola za nezavisan rad Dobrotvornog društva Durmitor.

13. Upravni odbor predlaže i smatra opravdanira da se izabere strogi centar Kolonije Hose Marmol za izgradnju zgrade Društva, i stoga će od Glavne uprave za zemljište tražiti fiskalne podatke o parcelama i zatražiti jednu parcelu ili njen dio, kako bi se na njoj izgradili svi potrebni objekti.

14. Skupština donosi odluku da se za sada podigne zgrada Društva, a nakon toga škola, crkva, groblje, zgrada Zadrage i kuća za dva učitelja, koje će tražiti od Nacionalnog savjeta za obrazovanje, kao i za učitelja srpsko - hrvatsko - slovenačkog jezika. Ovog učitelja plaćaće Društvo Durmitor.

O predsjedniku

15. Dužnost Predsjednika Društva je da predstavlja isto, a njegove odluke biće važeće kada ih supotpiše Sekretar ili Blagajnik, zavisno od slučaja.

Njegove funkcije su:
a) Da predsjedava skupštinama i sjednicama.
b) Da rješava sva pitanja vezana za unutrašnju upravu i da na prvom sastanku obavijesti o svojim odlukama.
c) Da ovjerava balanse i kupovine.
d) Da predstavlja Društvo gdje i kada to bude potrebno.
e) Da, zajedno sa blagajnikom, potpisuje bankovne i druge dokumente koji se odnose na isplate, uplate i zajmove.
f) Da saziva Skupštinu.
g) Da određuje unutrašnje propise.
h) Da saziva Upravni odbor, u skladu sa Pravilima ili kada smatra da je to potrebno.

O potpredsjedniku

16. Potpredsjednik će zamjenjivati predsjednika u slučaju da je on spriječen da obavlja svoju dužnost, a za vrijeme dok ga zamjenjuje, imaće ista zaduženja i funkcije kao predsjednik.

O sekretaru

17. Sekretar će voditi zapisnike na sastancima, skupštinama i komisiji i uređivati iste.

a) Praviće spisak članova.
b) Potpisivaće, zajedno sa predsjednikom, dokumente koji su u njegovoj nadležnosti.
c) Na vrijeme će obavještavati o sazivanju skupštine i sastancima Upravnog odbora.
d) Vodiće arhivu i poštu.

O blagajniku

18. Blagajnik je, zajedno sa predsjednikom, depozitar imovine Društva i odgovoran je za blagajnu.

a) Dužnost mu je da prima članarinu i uloge članova, kao i vas novac koji bude poklonjen ili stečen, i da, po nalogu predsjednika i blagajnika, sva ta sredstva ulaže u banku.
b) Da čuva sve što donatori poklone Društvu, kao i sve dokumente koji imaju realnu, nominalnu ili stvamu vrijednost.
c) Da svakog mjeseca obavještava Komisiju o stanju blagajne, što će biti izloženo na vidnom mjestu, kako bi
bili upoznati svi članovi.
d) Da vodi knjige računa koje smatra neophodnim za što bolje upravljanje finansijama Društva.
e) U slučaju da je blagajnik spriječen da ispunjava svoje dužnosti, mijenjaće ga zamjenik blagajnika.
f) Ne smije napraviti nijedan trošak bez odgovarajućeg naloga za isplatu, potpisanog od strane predsjednika, niti koristiti neka od finansijskih sredstava bez prethodne saglasnosti Upravnog odbora.
g) Predsjednik i blagajnik su lično i uzajamno odgovorni za finansijska sredstva Društva koja budu investirana bez odobrenja Upravnog odbora.

O zastupnicima i knjigovođi

19. a) Redovno će provjeravati knjige i dokumente Društva.
b) Prisustvovaće sastancima, na kojima će davati savjete.
c) Kontrolisaće upravljanje Društvom, provjeravati stanje kase i stanje vrednosnih papira, pokretne i
nepokretne imovine.
d) Provjeravaće da li se izvršavaju obaveze određene Pravilima.
e) Uglavnom, vodiće računa da Upravni odbor izvršava obaveze propisane Pravilima i Propisima Društva.

O članovima odbora

20. a) Prisustvovaće sjednicama Upravnog odbora na kojima imaju pravo glasa.
b) Na sastancima Upravnog odbora, u slučaju da je neko od članova spriječen da prisustvuje, zamjenjivaće članove Upravnog odbora, naizmjenice ili kako bude određeno.

O zamjenicima

21. U slučaju da je odsutan neki od članova odbora, mijenjaće ga zamjenik kojeg odredi Upravni odbor.

O članovima društva

22. Član društva može biti svaka osoba koja to želi, ako je starija od 18 godina i ako su je predložila dva člana društva.

23. Upravni odbor će na oglasnoj tabli, u trajanju od petnaest dana, izložiti napisano ime i prezime osobe koja je podnijela zahtjev da postane član.

24. Upravni odbor će tajnim glasanjem donijeti odluku o prijemu člana.

25. Biće odbijen ako na glasanju dobije jedan negativan glas.

26. Članovi će, po prijemu, platiti iznos od 100$ za upis, a plaćaće mjesečnu članarinu u iznosu od 5$.

27. Član je dužan da doprinosi dobrom i časnom djelovanju Društva.

28. Oni koji, u periodu od 6 mjeseci, ne uplate odgovarajuću sumu, biće pozvani od strane Upravnog odbora
da izmire svoj dug, a ukoliko to ne urade, biće isključeni iz Društva zbog neplaćanja članarine.

29. Takođe će biti izbačeni oni koji ne poštuju Pravila ili odredbe koje propiše Upravni odbor u skladu sa svojim Pravilima.

30. Zbog nedoličnog ponašanja ili zauzimanja stavova suprotnih stavovima Društva.

31. Član koji je isključen ili se odrekao članstva, nema pravo na povraćaj uloženih sredstava.

32. Ukoliko član, usljed krajnjeg siromaštva, nije u mogućnosti da plaća mjesečnu članarinu, a Upravni odbor
utvrdi da su njegovi razlozi opravdani, član može biti privremeno oslobođen plaćanja.

33. Članovi Društva će imati sljedeća prava i povlastice:
a) slobodan ulaz u prostorije Društva, u skladu sa Pravilima i Propisima,
b) da, sa svojim porodicama, prisustvuju svim zabavama koje se održavaju u prostorijama Društva,
c) da zahtijevaju da se održi sjednica Generalne skupštine, ukoliko je zahtjev potpisalo više od 10 aktivnih
članova, uz pismeno obrazloženje.

O skupštinama

34. Upravni odbor je dužan da godišnje saziva Skupštine udruženja, u skladu sa članom.... Pravila Društva; na njima će se govoriti o postignutim rezultatima Društva i pokazati sva dokumentacija koja bude potrebna.

35. Skupštine će se zakazivati trideset dana prije dana održavanja, u pisanoj formi, gdje će biti navedene tačke dnevnog reda o kojima će se raspravljati.

36. Gospoda članovi mogu da zahtijevaju sazivanje Skupštine, ukoliko to urade u pisanoj formi, sa potpisima
više od deset aktivnih članova i ukoliko su dobro upoznati sa svojim obavezama u Društvu; u zahtjevu treba
navesti razlog sazivanja.

37. Na godišnjoj Skupštini obavljaće se izbor rukovodstva prostom većinom glasova.

38. Skupštine će se smatrati konstituisanim sa 50% plus jednim glasom njenih članova, a njene odluke će se donositi prostom većinom glasova.

39. Ukoliko se prvim sazivanjem ne okupi dovoljan broj članova, za petnaest dana će biti sazvana druga sjednica, a broj članova koji se okupi, moći će da odlučuje o predmetu sazivanja prostom većinom glasova.

40. Skupštinama će predsjedavati Upravni odbor, a Predsjednik će voditi rasprave, dok će se glasanja obavljati nakon što se većina prisutnih izjasni da je rasprava o temi završena. Svi članovi Skupštine imaju pravo glasa, a u raspravama imaju pravo da uzmu riječ dva puta, sa vremenom ograničenim na petnaest minuta.

41. Predsjednik može da odloži i prekine sjednicu Skupštine, ukoliko smatra da na njoj nije završena rasprava o tačkama dnevnog reda, pošto se izmedu svaka dvadeset četiri sata mora napraviti pauza od petnaest minuta.

42. Članovima nije dozvoljeno da se udaljavaju od dnevnog reda, da mijenjaju raspored i postavljaju pitanja
koja se ne odnose na predviđene teme; ako je neophodno da se raspravlja o nekom važnom pitanju koje nije uključeno u dnevni red, treba se obratiti u pismenoj formi i

Skupština će, prostom većinom glasova, odlučiti da li će se raspravljati ili ne. Opšte odredbe

43. U prostorijama Društva strogo je zabranjeno kockanje.

44. Društvo će organizovati plesove, sijela, koncerte, predavanja i drage vrste zabave koje odredi Upravni odbor.

45. Brinuće se o stvaranju biblioteke, pretplaćujući se na novine, magazine i časopise korisnog sadržaja, u skladu sa ciljevima Društva.

46. Članovi Dobrotvoraog društva Durmitor uradiće sve što je u njihovoj moći da se što prije podigne zgrada
Društva, a nakon toga, uvijek kada to prilike dozvole, gradiće školu, crkvu, groblje i zadragu.

47. Započeće se sa izgradnjom skloništa za đecu u slučaju nepogoda, a, da bi đeci bilo udobno, za njegove prostorije nabaviće se kreveti i posuđe.

48. Skupština će, zajedno sa Upravnim odborom, imenovati gospodu zastupnike, koji će voditi računa o razvoju Društva i njegovih pridruženih djelova, a čija je dužnost da o svim nepravilnostima obavijeste Upravni odbor, koji će preduzeti potrebne mjere.

49. Svima će biti omogućeno da idu u školu i crkvu, s tim što će svako imati pravo na sopstvenu vjeroispovijest.

50. Groblje će biti ograđeno i biće određen prostor za sahrane.

51. Pravila Društva biće odštampana na španskom i srpskom jeziku, a dužnost je svakog člana da ih posjeduje; Upravni odbor ima dužnost da, prije nego što ih uruči, svakom članu traži fotografiju koja će biti zalijepljena na prvu stranu Pravila Društva, sa pečatom društva i potpisom predsjednika.

52. Pečat će se sastojati od krsta okruženog vijencem cvijeća, a u sredini krsta stajaće četiri slova "S" koja
imaju sljedeće značenje: Samo, Sloga, Slovene, Spasava.

53. Jedino će Upravni odbor praviti planove zgrada Društva i voditi računa o njihovoj izgradnji, a Skupštinu će obavještavati o tačnom iznosu napravljenih troškova.

54. Dužnost je Upravnog odbora da, uvijek kada to smatra neophodnim za dobro zajednice, sazove Generalnu skupštinu, obavještavajući mjesec dana ranije sve članove Društva.

55. Najmanje jednom mjesečno, članovi Upravnog odbora održavaće redovne sastanke, a vanredne kad god to smatraju korisnim.

56. Članovi Upravnog odbora biraju se na jednu godinu, od dana izbora.

57. Upravni odbor će imati kvorum kada je prisutno 50% plus jedan član, izuzimajući zamjenike.

58. Troškovi putovanja članova Upravnog odbora biće pokriveni iz sredstava društva; ovi troškovi će se priznavati u slučajevima kada Upravni odbor pošalje jednog ili više članova na službeni put.

59. Sva pokretna i nepokretna imovina pripada isključivo Dobrotvornom društvu Durmitor, a u slučaju da Društvo prestane da postoji, rečena imovina će preći u vlasništvo Dobrotvornog društva u Jugoslaviji.

60. Dužnosti Upravnog odbora su počasne, a izričito je zabranjeno izabranim članovima da imaju mjesečnu nadoknadu ili dnevnice.

61. Upravni odbor ima ovlašćenje da preduzme svaku vrstu inicijative vezanu za napredak društva, a obavezan je da o tome izvijesti na prvoj Skupštini.

62. Na Skupštini će se članovi odbora birati sa 50% glasova plus jedan.

63. Postojanje Društva nije vremenski ograničeno i neće se rasformirati sve dok bude imalo deset članova
koji su spremni da nastave sa radom.

64. Dobrotvomo društvo Durmitor nema političke ciljeve i u njemu su zabranjene diskusije na tu temu.

65. Kada se postave dvije zastave, argentinska zastava nalaziće se sa desne strane, a kada se postavi više zastava, nalaziće se u sredini.

66. Predsjednik Dobrotvornog društva Durmitor ovlašćen je da od nadležnih državnih organa zatraži
odobrenje postojećih Pravila, kao i da prihvati izmjene u istim.

67. Generalna skupština donosi odluku da se prikupljaju donacije u korist Institucije, a od sada se ovlašćuje blagajnik, gospodin Mitar Milović, da sakuplja i vodi računa o iznosima istih.

U 12 sati, Upravni odbor izjavljuje da je završio svoj zadatak, navodeći kao mjesto sastanka kuću gospodina.... gdje će se vijoriti argentinska i jugoslovenska zastava, časni branici herojske i gostoljubive Republike Argentine i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.


Grupa komšija ispred zgrade Kluba Durmitor





Salon Kluba Durmitor


Posjeta jugoslovenskog ambasadora Koloniji


Posmrtni ostaci Cvijete Pejović Mićunović


Grupa mladih iz La Montenegrine


Susret Jugoslovena u Klubu Durmitor
Stanovnici Saens Pene, Maćagaja i La Montenegrine


Grupa mladih ljudi