
Pretraživač sajta
|
mr Veljko Radulović, dipl. ing.arh.
BOKEŠKA KUĆA
Iz publikacije:
Savremeni izraz tradicionalnih kuća u Crnoj Gori
Publikacija izdata od strane:
Ministarstva za ekonomski razvoj i
Ministarstva turizma i zaštite životne sredine
uz pomoć GTZ-a,
zastupnika njemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.
Bokeška kuća

Satelitski snimak zaliva
Ulaz u Boku - Herceg Novi
Pogled na zaliv - Kotor
Radovanići - Luštica
Grupacija kuća iznad mjesta Kamenari
Boka Kotorska je najveći zaliv na Crnogorskom primorju, lociran u
njegovom zapadnom djelu.
Složeni je geomorfološki oblik sa izrazitom dinamikom prostora i
vizura.
Čine ga pretežno brdoviti predjeli i planinski vijenci, koji se okomito
spuštaju u more.
Boka je regija sa prepoznatljivom civilizacijskom baštinom i bogatim
graditeljskim nasljeđem.
Ono je prisutno u urbanim cjelinama Kotora, Herceg Novog, Tivta,
Perasta i Risna.
Razvijena arhitektura fortifikacija, gradskih stambenih kuća - palata i
nasljeđe graditeljstva u ruralnom djelu čine osnovnu urbanu komponentu
ukupnog identiteta Bokokotorskog zaliva.
Ova analiza fokusira bokešku tradicionalnu kuću u ruralnim zonama
- zaleđu gradskih cjelina i njenu moguću interpretaciju u objekte turističke
namjene. Akcentovani su oblikovno morfološki i likovni aspekti
predmetnih kuća, kao osnovnih elementa prepoznatljivosti arhitekture.
Lociranje i prostorna konfiguracija ruralnih naselja u Boki uslovljena
je topografijom terena, klimatskim faktorima, privrednim karakterom
stanovništva i kulturološkim razlozima.
Raznovrsnost ovih faktora i složenost topografije proizvela je različite
oblike grupisanja: sela zbijenog (bliža obali) i razbijenog tipa („gornja
sela“ na većim nadmorskim visinama), linijske strukture - nizovi u zaleđu
i na obali i oblik kompaktnih urbanih entiteta - porodičnih
ekonomija.
Preovlađuje lociranje objekata paralelno izohipsama i orijentacija na
jug.

Donja Lastva
Donja Lastva
Arhitektura kuća
Osnovna tipološka svojstva kuća crnogorskog primorja održala su se
tokom vjekova razvoja, a izvorišta im nalazimo u antičkoj arhitekturi
megarona.
Glavnu prostornu odrednicu čini paralelopiped sa dva paralelna zida,
nadkrivena najčešće dvovodnim krovom. Ovaj oblik je u gradskim sredinama,
po ugledu na prostilski hram sa stubovima na pročelju, dobijao
oblikovno raščlanjivanje na frontalnoj fasadi.
Lepetane - Tivat

Lepetane - Tivat
Nikićenovići - Herceg Novi
Lepetane - Tivat
Osnovni građevinski materijali, kamen, drvo i pečena zemlja, određuju
hromatske odnose, bilo skladne ili kontrastne.
Prisutnost krečnjačkog kamena i njegova eksploatacija uslovila je svijetlo
sive tonove građenih oblika. U početku to je grubo obradjen i
pritesan kamen, a kasnije pritesan ili tesan.
Kasnija upotreba kreča i maltera postala je likovni element oblikovanja
zidnih platana.
Krovni pokrivač je koritasti crijep - „kanalica“, a nagib krovnih ravni
se kreće od 22 - 30 stepeni.
Slivanje obilne kišnice sa krova kanališe se u kamenom izgrađene
rezervoare za vodu - „bistjerne“.

 |
 |
Otvori su relativno malih dimenzija, usled tehnoloških ograničenja
rada u kamenu, ali su usklađeni sa klimatskim činjenicama regije -
ljetnjim pregrijevanjem.
Svi otvori su uokvireni kamenim kvaderima, pri čemu su dovratnici iz
više elemenata.
Zastori na prozorima su drveni kapci - „škura“ i imaju funkciju zaštite
od sunca i vjetra (juga i bure).
Stilska obilježja i njom uslovljena arhitektonska plastika prepoznaju se
u arhitekturi gradskih kuća i zavise od perioda nastanka i mjesta
školovanja neimara, a dio su rječnika romaničkog, gotskog, renesansnog
i baroknog vremena.
Nezavisno od perioda nastanka, urbani oblici su uvijek bili izvor smisla
i osjećaja za proporciju i geometriju, za razumjevanje logike i
ekonomije prostora.






Predlog savremene Bokeške kuće u funkciji turističke stambene
jedinice
Postojeća topografija i raspoloživi prostorni potencijali za gradnju turističkih
objekata u zaleđu gradova Boke pretpostavljaju parcelu na
pokrenutom terenu, u nagibu.
Lociranje objekata prati logiku terena i paralelno je njegovim izohipsama.
Pretpostavlja se postojanje zajedničkih parkinga na rubu stambenih
zona i razvijeni pješački tokovi u unutrašnjosti. Organizovani bi
bili u poprečnom pravcu kao stepeništa i paralelno izohipsama kao
pješačke ulice. Oba prostorna oblika pješačke komunikacije su autohtona,
funkcionalno i sociološki provjerena u tradicionalnim modelima.
Predloženi model Bokeške kuće je nastao kao jedna razvojna pozicija
u procesu usložnjavanja arhetipa o kome je predhodno govoreno.
Proces podrazumijeva rast spratnosti i povezivanje sa terenom, a
uslovljen je razvojem stambenih potreba, tehnologije građenja i estetskog
diskursa.

Osnova prizemlja
Osnova sprata
Predloženi model podrazumijeva zadržavanje osnovnih odlika forme,
logike pozicioniranja i veze sa topografijom.
Istovremeno podrazumjeva usložnjavanje anvelope objekta kroz
uvođenje dviju ravni i interpretaciju elemenata zastora - „škura“, koji
su prisutni kao važan funkcionalni element.
Racionalno ponašanje u ograničenim resursima prostora uslovljava
spratni objekat sa dvije stambene jedinice. Površinski i programski
različite što čini ponudu bogatijom. Veći stan je površine 70 m2, namijenjen
boravku porodice sa dvije generacije, a manji stan je 50 m2 i
pruža mogućnost kvalitetnog boravka jednom paru.
Oba stambena dijela imaju nastavak dnevnog boravka na spoljnim
terasama i preko njih kontakt sa terenom.
U suterenskom djelu objekta, ispod terase, locira se rezervoar za vodu
- bistjerna, koja se napaja pročišćenom kišnicom sa krova i terasa. Filteri
i hidrofor su smješteni u komori ispod terase.




|