Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip


 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |




Niko Martinović


Odlomak iz knjige
CRNA GORA
BIOGRAFSKI ZAPISI I

Tragom istorijskih mijena



1585. - 1594. - PODIGNUTA HUSEIN-PAŠINA DŽAMIJA


Sakralni objekti koje su Turci podizali u djelovima Crne Gore koje su neposredno zaposijedali, pripadali su tipu I) alka usko-islamskih džamija.

Iz ovog spomeničkog fonda izdvaja se džamija Husein-paše Boljanića u Pljevljima (Taslidže), koja ima kulturno-istorijsku i umjetničku vrijednost i doista predstavlja remek-djelo istočnjačkog građevinarstva.

"O toj znamenitoj bogomolji islamskih vjernika, čuveni turski putopisac Evli Čelebi, govori s pijetetom. Opisujuću detaljno njene umjetničke vrednote, posebno ističe njen vitki i visoki minaret kao i "plavu i visoku kupolu", okruženu, u strogo geometrijskoj postavi, sa šest polukupola. Njegovom izoštrenom oku nije promakao ni njen skladan i ljubak trijem koji nadvisuju tri kupole postavljene na četiri mramorna stuba. Govori i o drugim graditeljskim segmentima, posebno svraćajući pažnju na njen alem donesen iz Aleksandrije, za koji se kaže daje visok koliko i čovjek i da vrijedi deset hiljada zlatnih dukata. Svoje pripovijedanje o sandžak-begovoj džamiji završava isticanjem njenog islikanog ukrasa. On doslovce piše: "Iznad mihraba nalazi se slika Kabe na crnoj kaditi, izvezena i ukrašena zlatom tako da izaziva zavist Manija i Behzada" (čuvenih persijskih slikara i gravera)."

Graditeljskim dometima zadužbina hercegovačkog sandžak-bega Gazi-Huseina zauzima mjesto u samom vrhu balkanske orijentalne sakralne arhitekture. Od neobične je važnosti stoje sačuvana u gotovo izvornom obliku.

"Džamija je podignuta krajem 16. vijeka, između 1585. i 1594. godine, zaslugom Husein-paše Boljanića, rodom iz sela Boljanića, nedaleko od Pljevalja. Iz izvora se zna daje Husein-paša između 1573. i 1594. godine obavljao niz značajnih dužnosti pri carskom dvoru u Carigradu. U Pljevljima se nastanio 1585. godine i u njima živio sve do 1594, pa se sa pravom zaključuje da je džamiju podigao u ovom razdoblju.

Džamija je građevina kvadratne osnove sa niskom kupolom na kockastom postolju. Ispred glavne fasade, na četiri masivna stuba formiranje otvoreni trijem, natkriven sa tri male kupole, od kojih je srednja nešto viša. Raspon između stubova savladan je orijentalnim, šiljatim lukovima.

Džamija obiluje ornamentikom rađenom u stalaktitima i uobičajenim turskim perforacijama. Posebno su bogato ukrašeni mihrab (niša za molitve), mimber (propovjedaonica) i mantil (empora). Unutrašnji zidovi su dekorisani islikanim floralnim ornamentima i citatima iz Kurana.

Građena je od fino tesanog kamena, složenog u pravilne horizontalne redove. Fasade su oživljene otvorima koji su uokvireni kamenim okoprozornicima i koji se završavaju šiljatim lukovima. Uz južnu stranu prizidan je minaret, koji je poslije udara groma 1911. godine prezidan u vitkiji i viši. Ispred ulaza nalazi se šadrvan.

U džamiji se čuva nekoliko starih rukopisnih i štampanih knjiga na arapskom i turskom jeziku i posebno značajna rukopisna knjiga - Kuran, pisana arapskim pismom i ukrašena minijaturama sa pozlatom i koja, vjerovatno, potiče iz 18. vijeka."