Pretraživač sajta
Montenegrina
 

Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip











 

 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |

 

 

Branislav Borilović
POVODOM 21-GODIŠNJICE OD KATASTROFALNE POPLAVE
U CENTRALNOJ NARODNOJ BIBLIOTECI "ĐURĐE CRNOJEVIĆ"

 


       Ove 2007. godine navršilo se dvadesetjedna godina od kada je Cetinje zadesila katasrofalna poplava. Bilo je to, i ne ponovilo se, 19 i 20. februara 1986. godine. Tog dramatičnog februarskog dana sjećaju se dobro stariji Cetinjani. U dijelu grada koji se zove Donje polje, voda je za kratko vrijeme na nekim mjestima dostigla visinu i preko 2 metra. Nakon obilnog snijega danima je padala kiša, ona poznata - cetinjska. Sa okolnih brda i Lovcenskog masiva slivala se ogromna količina vode, koja je toliko narasla, da se do najudaljenijih djelova Donjeg polja dolazilo čamcima. Žiteljima tog dijela grada bili su i životi u opasnosti, a ne samo imovina, koju su godinama mukotrpno sticali. Autor ovih redova dobro se sjeća trenutaka, kada su gumeni čamci vezivani za ogradu terase hotela "Grand" ili pored crkve na Ćipuru, gdje se danas nalaze zemni ostaci kraljice Milene i kralja Nikole. Ova poplava nije bila prijetnja samo Donjem polju, već i gornjem dijelu grada, gdje je voda prodirala u podrumske prostorije u mnoge kuće i ustanove. Cetinje, inače, važi za mjesto sa najvećim vodenim talogom u Evropi. Leži na nadmorskoj visini od 670 m i s vremena na vrijeme plavi. Zabilježene su velike poplave 1896 , 1908 , 1910 , 1927 , 1930 , 1937, 1954.

       Jedna od ustanova, koja je u toj poplavi najviše stradala bila je Centralna narodna biblioteka "Đurđe Crnojević". U njenom depou je stradala skoro čitava jedna biblioteka. Da podsjetimo, zgrada depoa CNB nalazi se u gornjem dijelu grada, u kompleksu bivšeg Italijanskog poslanstva, nastalog u periodu od 1905-1910. godine, po projektu čuvenog italijanskog arhitekte Koradinija. Depo je izgrađen namjenski za potrebe biblioteke i u njemu je smješteno, možemo slobodno reći, skoro čitavo pamćenje ovog naroda. To je sedmoetažna konstrukcija čija je najniža tačka na 5,8m ispod nivoa površinc tla, ukupne površine 4.563m sa oko 45.000 m polica. CNB posjeduje ogroman bibliotečki fond sa oko 1.500.000 bibliotečkih jedinica, i zato je, s pravom, i nazivamo hramom knjige. Na najnižem spratu depoa nalazilo se 150.000 svezaka novina, jugoslovenskih i stranih, kao i veći broj viškova naslova iz druge polovine 19. i prve polovine 20. vijeka (oko 530 m3 bibliotečkog materijala). Da bi čitaoci, pogotovo oni mlađi, imali predstavu
o tome što se zapravo tih dana desilo u CNB, citiraćemo dio zapisnika koji je sačinio Građevinski institut iz Zagreba: "... do plavljenja najnižeg kata novog dijela CNB došlo je prodorom podzemnih voda kroz otvor ostavljen u podu strojarnice". Dakle, podzemne vode su bile uzrok ove poplave u CNB. U depo, koji je bio prepun bibliotečke građe, prodirala je voda takvim intenzitetom, da je za раr sati stvorena akumulacija zapremine oko 22. 000 m3. Jezivo je bilo posmatrati kako voda prekriva kilometarski duge police pune novina. U toj dramatičnoj noći radnici Biblioteke su samoinicijativno organizovali akciju spašavanja, ali na žalost, bili su samo svjedoci velike kulturne tragedije. Danas, sa ove dvadesetjednogodišnje vremenske distance moglo bi se štošta zamjeriti, kako projektantima (u svijetu je davno napuštena ideja da se depoi za ovakvu vrstu građe rade ispod nivoa tla upravo zbog podzemnih voda), tako i nekim ljudima iz CNB, koji se nijesu najbolje snašli u rukovođenju čitavom akcijom spašavanja fondova CNB i njihovom ukupnom odnosu prema vrijednoj građi.

       Ovim podsjećanjem želim da ukažem i na metod rada koji je prvi put primijenjen na ovim prostorima u postupku saniranja posljedica poplave na knjižni fond. Naime, našoj javnosti je manje poznato da je dio poplavljenog bibliotečkog materijala prvo zamrzavan pa sušen. Autor ovih redova proveo je na poslovima zamrzavanja i sušenja bibliotečke građe par mjeseci u Baru. To je bio jedan od tri punkta, koji su za potrebe CNB otvorena u ondašnjim duvanskim kombinatima, odnosno njihovim komorama koje, inače, služe za fermentaciju duvana. Druga dva nalazila su se u Trebinju i Podgorici. Ove poslove su koordinirali Mara Vujović i Milorad Milović, oboje radnici CNB. Pomenutim radnicima u jednom periodu svesrdno su pomagali i troje ljudi iz biblioteka bivše nam domovine, tačnije iz Beograda i Zagreba. Za realizaciju i nesumljivi uspjeh u trajnom spašavanju bibliotečke građe, neprocjenjivu pomoć su pružili tehnolozi Milan Vučetić iz "Centrokopa" - Bar i Spasoje Krcalović iz "Duvanskog kombinata", - Bar. Kao što smo već rekli, bio je to jedinstven i do tada nezabilježen metod rada na prostoru bivše nam domovine, da se plavljeni papirni materijal prvo zamrzavao pa sušio.

       Zbog ograničenosti prostora u sušarama, bili smo prinuđeni da bibliotečku građu unosimo na paletama u hladnjače i tu zamrzavamo, da bi ga kasnije prenosili u sušare. Tim postupkom pomenuta građa se donekle isušivala, čime je bila pripremljena za sušenje. Voda je, inače, jedan od najvećih neprijatelja papira, upravo zbog njegovog sastava. Celuloza i lijepak koji se koriste za pravljenje papira izvanredna su podloga za razvoj bakterija. Na razgradnju papira voda utiče na tri načina: fizički, hemijski i mikrobiološki. Najopasniji je mikrobiološki, zbog stvaranja plijesni, koje papir mogu trajno oštetiti ili potpuno uništiti. Ako se u najkraćem roku ne ostvari adekvatna zaštita, papir biva izložen raznim bakteriološkim procesima. Pomenuti tretman se pokazao veoma dobrim i efikasnim, pa se čini da bi taj model zaštite pokazao prihvatljiv za ovakve situacije.

       Što se tiče sušenja poplavljenog materijala, i tu se steklo veliko iskustvo u smislu kvalitetnog i trajnog saniranja građe. Pri sušenju papira najvažnije je permanentno listanje, kako bi se izbjeglo lijepljenje listova, što trajno može oštetiti bibliotečki materijal. Neprekidno listanje obezbeđuje gotovo potpuno vraćanje u prvobitno stanje. Kada se taj postupak pravilno primijeni materijal je lako, u daljem tretmanu, sačuvati od svih bakterioloških procesa.

       Mjesecima su radnici fabrike modne obuće "Košuta" sa Cetinja -pogon Bar, zajedno sa nama i Omladinskom organizacijom Luke Bar, koju je predvodila Vesna Mitrović, listali novine i tako ih spašavali od daljeg propadanja. To nije bilo lako, jer se radilo u izuzetno teškim uslovima u komorama, gdje je temperatura bila visoka a vlažnost vazduha nepodnošljiva. Znajući da bi to moglo koristiti konzervatorima papira kao dragocjeni dokument, sačuvao sam "Dnevnike i izvještaje", koji su vođeni svakodnevno, sa svim parametrima koji precizno govore o temperaturi i vlažnosti vazduha u komorama.

       Zbog potencijalnih korisnika ovog oštećenog fonda Centralne biblioteke, moram naglasiti da je ova bibliotečka građa na kraju i hemijski tretirana, što znači da se može nesmetano koristiti. Da se to nije uradilo, postojala bi mogućnost stvaranja mikroorganizama, koji mogu da se zadrže na listovima i koricama ove građe. Ogromni trud koji je uložen na spašavanju ove građe veoma se isplatio, na zadovoljstvo velikog broja sadašnjih i budućih korisnika.


Iz dnevnika o sušenja bibliotečkog materijala

       Na kraju, potrebno je pomenuti i sve one institucije koje su pomogle da se ovaj fond sačuva i preda budućim generacijama kao kulturno dobro od izuzetnog značaja. Pored pomenutih pojedinaca, ogromnu pomoć pružili su: Civilna i teritorijalna odbrana Cetinje, jedinice JNA, omladinske organizacije Cetinja, zatim konzervatori iz arhiva i biblioteka (Narodna biblioteka Srbije, Arhiv Srbije, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Cetinje, Pošta Crne Gore, Tehnička škola Podgorica, Biblioteka Matice srpske - Novi Sad, Nacionalna i sveučilišna knjižica Zagreb, Arhiv Jugoslavije - Beograd, Arhiv Zagreb, Arhiv Slovenije i Narodna i univerzitetska biblioteka BIH - Sarajevo). CNB duguje veliku zahvaliiost pomenutim institucijama, kao i građanima i sviima kojima se obratila za pomoć. Solidarnost je tih dana bila naš veliki saveznik!


Cetinje u vrijeme katastrofalne poplave


Dio polica sa novinama koje su srusene
usljed prodora vode u depo CNB