Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip







 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |





Branislav Borilović
O "TAJNIM UGOVORIMA" IZMEĐU
AUSTRIJE I CRNE GORE

Dokumenat o ugovoru između Crne Gore i Austrije iz 1907. godine iz knjige o "TAJNIM UGOVORIMA" IZMEĐU AUSTRIJE I CRNE GORE, štampane 1919. godine u Nejlu kod Pariza, sačinjene od tekstova ranije objavljivanih u "Glasu Crnogorca" 1918. i 1919. godine

 

Kralj Nikola je, međutim, jedini koji nije priznao da aneksijom Bosne i Hercegovine nijesu ,povrijeđena prava Srpskom narodu.

Srbija je 31. marta 1909. predala Erentalu šljedeću notu: "Srbija priznaje da nije provrijeđena u svojim pravima stanjem stvari, stvorenim u Bosni; zbog toga će se ona pokoriti odlukama, koje sile donesu u pogledu čl. 25. Berlinskog Ugovora".

Crna Gora, pak, blagodareći svom naslanjanju na prijateljstvo Italije, pored tradicionalne odanosti Rusiji, odnosno Trojnom Sporazumu, predala je 5. aprila 1909. šljedeću notu:

"Ubijeđena u prijateljske ošjećaje, koje sile gaje u pogledu Crne Gore, Knjaževska Vlada je gotova, da se pokori odluci, koju one odnesu u pogledu čl. 25 Berlinskog ugovora."

Prema ovome jedina je Crna Gora koja je Srpstvu očuvala i formalno pravo na Bosnu i Hercegovinu!

"g) da će priznati Austrougarskoj pretenzije na Staru Srbiju, Makedoniju i centralnu Arbaniju, odričući se crnogorskih pretenzija na Spič, Haj i Nehaj i očekujući naknade u sjevernoj Arbaniji, ako bi Austrija okupirala gornje tri zemlje".

U stvari je, pak, bilo to, da su delegati kralja Nikole na Bukureškom miru 1913. Srbiji priznali pravo na Staru Srbiju i Maćedoniju.

Spič je, pak, Crna Gora tražila natrag od Velesila notom 23. septembra 1908. "pošto je Austrija bacila pod noge aneksijom Berlinski ugovor", kako se tom notom veli.

"d) da će, u slučaju rata sa Srbijom ili Rusijom, odžati najstrožiju nautralnost."

Kralj Nikola međutijem i njegova vlada su, kao što se zna, prvi dali pristanak Srbiji, da će sa njom podijeliti sudbu u ovom ratu. Crna Gora je bila tada jedina država, a kralj Nikola jedini vladar, koji nije bio napadnut od neprijatelja u ovom ratu. On je bio jedini saveznik koji ni po kojem ugovoru nije morao stupati u rat na stranu Saveza. On je jedini saveznik, koji nije za napuštanje svoje neutralnosti u korist Srbije nikom i nikad postavljao ikakve uslove. Svi uslovi su bili u depeši, koju je g. Pašić dobio od crnogorske Vlade nekolika sata poslije, pošto je bio primio ultimatum Austrije, a koja glasi:

"Crna Gora i danas kao i uvijek dijeliće i zlo i dobro sa Srbijom. Vaša sudbina je i naša".

Ruski ministar g. Islavin, predavajući kralju Nikoli akreditivna pisma prošle godine u Bordo-u, rekao je: "Vi ste bili prvi koji ste trgli mač u odbranu srpskog brata!"

Bečki list "Tagblat" pisaše, pak, u početku 1916.:

"Zauzeta je prestonica poznatog ruskog eksponenta na Balkanu. Srušen je tim i posljednji oslonac Četvornog Sporazuma. Za koji dan biće zauzeta i sva zemlja kralja Nikole, koji je umio za vrijeme mira izigravati vješto lojalnog susjeda, dok je u svim kritičnim momentima bio prosto oruđe u rukama Rusije protiv nas. Takav je on bio 1869., 1882., za vrijeme aneksije 1908., pa i u sadašnjem ratu prvi se je odlučio da napadne Austro-Ugarsku Monarhiju."

Nijemac, pak, baron Makaj, u knjizi "Volker-fuhrer und Verfuhrer", (Freiherr von Маскау, R. H. Loening, Francfurt 1917.) str. 224. veli:

"On (kralj Nikola) bijaše izgubio svaku sposobnost za suđenje, što može postići realnom snagom. Nije рrе- dviđao, da mu je bratimljenje sa Saveznicima, dalo za zelenim kartaškim stolom ulogu igrača, čija se sreća, u momentu bankrotstva, prva raspline.

"Tako se to desi (t.j. objava rata Austriji). Uprkos sve svoje političke lukavosti, nije se mogao sačuvati u svojem planu od dvije pogreške, koje su mu razbile sve političke kombinacije. Te pogreške su: glupost, zbog koje se pustio opojiti melodijom panslavenskih muzičara i slijepa mržnja protiv Austrije, kojoj nije mogao oprostiti što mu je ova oduzela dobar zalogaj -Kotor, koga Crnogorci bijahu srećno očuvali od Francuza."

Ne smije se zaboraviti da je, u ovim kritičnim momentima po Srbiju, Austrija nudila Crnoj Gori za neutralnost velike naknade, pomoću kojih i Skadar. Ovo je sve bilo poznato savezničkim poslanicima, koji se 1914. nalazahu na Cetinju.

Prema "Ujedinjenju": "Članom sedmim knjaz Nikola se obavezuje da, na slučaj austro-italijanskog rata, ustupi austrijskoj floti barsko pristanište i okolne vojne položaje, a za to će, kao naknadu, dobiti pet miliona kruna koji će se isplatiti njegovoj privatnoj kasi."