Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip







 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |




Danijela Jovićević
NOVA ULOGA BIBLIOTEKA U
ERI TEHNOLOŠKE REVOLUCIJE
(Razgovor sa Branislavom Borilovićem predsjednikom Udruženja bibliotekara Crne Gore)



Novi predsjednik Udruženja bibliotekara Crne Gore od nedavno je Cetinjanin Branislav Borilović, koji je na tu funkciju imenovan na redovnoj Skupštini Udruženja bibliotekara održanoj u Bijelom Polju. U obrazloženju UO UBCG za imenovanje Borilovića, navodi se da on "tu časnu i odgovomu dužnost zavređuje svojim dugogodišnjim vrijednim, odgovornim i stručnim radom u Centralnoj narodnoj biblioteci "Đurđe Crnojević" čime je doprinio afirmaciji i ugledu bibliotekarske struke". Ono što je neophodno uraditi u narednom periodu je pokušati Udruženju udahnuti život na sasvim nov način, u dosluhu sa savremenim tokovima bibliotekarske struke, kaže novi predsjenik Borilović i dodaje da ipak sa žaljenjem mora konstatovati da ovo Udruženje „posljednjih 20-tak godina odumire zahvaljujući, prije svega, opštem stanju u društvu, kao i našim evidentnim slabostima".


- Sada pred nama stoje velike obaveze i zadaci, počev od "vraćanja ugleda bibliotečkoj djelatnosti, pa do
uklapanja u moderne tokove savremenog bibliotekarstva.
Za jednu takvu, može se reći sveobuhvatnu „reformu", očekujem pomoć i podršku svih bibliotečkih radnika u Crnoj Gori. Zato ih i pozivam da budu dio tima, koji će raditi na dobrobit crnogorskog bibliotekarstva i crnogorske kulture u cjelini - kaže Borilović.

Recite nam kojim poslovima ćete se, kao predsjednik Udruženja, baviti u svom dvogodišnjem mandatu?

- Moram reći da su planovi Udruženja veoma ambiciozni. S obzirom da je Crna Gora danas država sa punim
međunarodnim kredibilitetom, prioritet Udruženja jeste naše učlanjenje u vodeće međunarodne bibliotečke asocijacije (IFLA; EBLIDA, itd). Takode, želimo da Crna Gora bude domaćin predsjednika društava bibliotekara zemalja iz regiona, na kojem bi se obnovila saradnja, razmijenila iskustva iz bibliotečke djelatnosti, itd. Imajući u vidu da sve zemlje u regionu, osim Hrvatske, koriste jedinstveni bibliotečko-informacioni program za katalogizaciju COBISS, to je i potreba za ovakvim susretima veoma izražena. Iskustva drugih po pitanju bibliotećkog zakonodavstva, obaveznog primjerka, međunarodne razmjene, usavršavanja kadrova i druga značajna pitanja bila bi predmet ovih sastanaka. U domenu bibliotečke djelatnosti Crne Gore preduzećemo, takođe, značajne korake, kao što su izmjena postojećih normativnih akata, koji će se morati uskladiti sa novim Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti, čije se usvajanje predviđa do kraja godine. Stanje u bibliotekama širom Crne Gore veoma je loše. Naša namjera je da taj trend zaustavimo. Materijalni položaj bibliotečkih radnika u Crnoj Gori je, takođe, izuzetno težak. Smatramo da ova djelatnost u cjelini zavređuje mnogo bolji status od sadašnjeg.

Kada kažete da "ova djelatnost zavređuje bolji status", kakav je to po Vama položaj bibliotečke djelatnosti u Crnoj Gori sada?

- Cmogorsko bibliotekarstvo dijeli sudbinu ukupne crnogorske zbilje. Sa žaljenjem konstatujem da je ova djelatnost već dugo na margini društvenih zbivanja u smislu finansiranja i ulaganja u biblioteke. Mi bibliotekari, strpljivo, već decenijama, čekamo da se, i pored evidentnih problema sa kojim crnogorsko društvo kuburi, okrene ovoj struci, jer je jasno da su biblioteke i znanje u njima pohranjeno osnov za napredak svakog društva. Jedan poznati američki teoretičar modernog bibliotekarstva Piter Brof, govoreći o našoj struci kaže da su bibliotekari "lideri u globalnom svijetu informacija". Bibliotečka struka i bibliotekari su veoma cijenjeni u zemljama Evropske unije, a po nekim analizama iz SAD zauzimaju visoko mjesto po' popularnosti, odmah iza ljekara. Nažalost, kod nas to nije tako. Zato Crna Gora mora promijeniti ukupan odnos prema ovoj djelatnosti i kulturi uopšte. Problemi bibliotekarstva su: finansijski, kadrovski, ali i organizacioni. Zapostavljanje bilo kojeg navedenog segmenta, bojim se, da nas može udaljiti od tzv. informatičke ere koja je zahvatila biblioteke. Kad tome dodamo i neke naše mentalitetske i strukovne slabosti, eto kompletne slike sadašnjeg trenutka.

Kada govorimo o bibliotekarstvu uopšte, da li možete da povučete paralelu između bibiiotekarstva nekad i danas?

- Biblioteke počev od one prve u Mesopotamiji pa рrеko Aleksandrijske, smatrane su temeljom svakog civlizovanog društva. Narodi koji nijesu radili na produbljavanju tih temeljnih vrijednosti, svakako da su imali poteškoća u svom razvoju. Danas crnogorsko bibliotekarstvo ima dobro postavljenu organizacionu stnikturu, ali to nije dovoljno, mora ubrzano raditi na usvajanju savremenih informatičnih tehnolgija. Zato se danas sve više postavlja pitanje položaja i nove uloge biblioteka u eri tehnološke revolucije. Sve više se pominje tzv. hibridno bibliotekarstvo koje nudi raznovrsne informacije, kako na tradicionalan način, tako i preko raznih web servisa i digitalnih sadržaja. Pitanje je kako dalje i da li će biblioteke opstati? Naravno da hoće, ali je neophodno prilagoditi se zahtjevima novog viemena, u kojem je korisnik, mjera svih promjena. Uloga biblioteka je od ogromnog značaja i u aktuelnoj reformi obrazovanja, naročito u svijetlu Bolonjske deklaracije.

Govoriti u Crnoj Gori na bilo koju temu i o bilo kojoj oblasti, nemoguće je a ne naći vezu sa politikom. Biblioteke i politika?

- Iako se čini da ove dvije struke nemaju nekih većih dodirnih tačaka, ipak moram konstatovati da u našim uslovima toga miješanja ima i previše. Recimo, mjesta direktora centara za kulturu, u čijem sastavu je većina gradskih biblioteka, često podliježu partijskoj kombinatorici. Tako, najčešće, direktori Centara nemaju razumijevanja za probleme biblioteka ili su ti problemi posljednji na listi priorioteta. Zato, apelujem da se na odgovorna mjesta direktora biblioteka i centara za kulturu imenuju ljudi od struke. Ilustracije radi, u svim crnogorskim opštinama postoje narodne biblioteke, "lokalne kapije znanja" kako se kaže u Manifestu IFLA-e, nadležne su za rad biblioteka u svojoj sredini, a u većini njih ne postoje elementarni uslovi za rad. U mnogo povoljnijem položaju su 4 narodne/javne biblioteke, koje su samostalne i koje su prepoznate kao središta kulturnih zbivanja u svojim opštinama (Podgorica, Herсеg Novi, Pljevlja i Cetinje. Zato i ostale narodne biblioteke moraju dobiti poseban status samostalnih javnih ustanova i na tome ćemo kao Udruženje svakako insistirati.

Da li je moguće sve Vaše ideje realizovati u postojećem zakonskom kontekstu?


- U proceduri je izrada novog Zakona o bibliotečkoj djelatnosti, ali svi znamo da sam zakon ne može riješiti krucijalna pitanja u ovoj oblasti, počev od položaja biblioteka, dostavljanja obaveznog primjerka, finansiranja, itd. Zakon mora biti realan, prilagođen novonastalim društvenim uslovima. Primjera radi, Zakon o obaveznom primjerku postojao je do 1995. godine kao poseban zakonski akt, čime je bio dat puni značaj obaveznom primjerku kao dijelu kulturne baštine. Danas je obavezni primjerak "utopljen" u Zakon o izdavaštvu, što je sa stanovišta СNB "Đurđe Crnojević" neprihvatljivo. Na taj način, crnogorski nacionalni fond, tzv. "Montenegrina", ostaje trajno osiromašen za mnoge naslove koji su objavljeni u Crnoj Gori, jer izdavači ili štampari neće da ih dostave kao obavezne primjerke. Da paradoks bude veći, Crna Gora se može baš u ovoj oblasti pohvaliti dugom tradicijom (ovo pitanje je bilo zakonski riješeno Zakonom o štampi iz 1905). Stoga, apelujem na sve crnogorske izdavače i štampare da shvate važnost obaveznog primjerka u očuvanju vlastite kultume baštine. Posredstvom CNB "Đurde Crnojević" njihova izdanja će biti distribuirana u sve najveće svjetske biblioteke, a putem Intemeta podaci o svim naslovima putem CIP-a biće dostupni i prije izlaska iz štampe same publikacije. Kao što se vidi, problema u crnogorskom bibliotekarstvu ima mnogo, što znači da će Udruženje imati pune ruke posla.

ANIMIRATI MLADU POPULACIJU

- Moramo početi od elementarnih stvari i razbijanja ustaljenih stereotipa da su biblioteke puki depoi za knjige, i učiniti sve da se one transformišu u moćne bibliotečko-informacione centre. Jedino tako možemo viatiti mlade ljude u biblioteke. Ako ne uspijemo animirati mladu populaciju, ni mi ni sveukupno društvo se nećemo moći pohvaliti velikim rezultatima. Isto tako, moramo uložiti mnogo u edukaciju mladih kadrova, kroz školovanje, specijalizacije, itd, kako bi uspješno pratili moderne tokove u bibliotečkoj struci.
U tom pravcu, pokrenućemo i nagradu bibliotekarima za rad sa najmlađima. Pokušaćemo, da kroz akciju "Kompjuteri za crnogorske biblioteke" opremimo one kojima su trenutno najpotrebniji. Planirali smo još jednu akciju, koja bi se zvala "Knjigama je mjesto u bibliotekama, a ne u magacinima". Ovom akcijom bi animirali crnogorske izdavače da dio knjiga koje imaju na lagerima, ustupe bibliotekama, odnosno korisnicima po Crnoj Gori. Takođe, moramo ažurirati sajt Udruženja, kako bi svaki korisnik imao elementame informacije o našem radu. Naš časopis "Bibliološki glasnik" otvorićemo za mlade ljude koji žele da se bave pitanjima bibliotekarstva.

Tekst je objavljen u dnevnom listu Vijesti, jul 2007.