Pretraživač sajta
Montenegrina
 


Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip







 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |





Siniša Luković
KRALJ KOJI SE ZBOG LJUBAVI ODREKAO PRIJESTOLA

 

PRIČE SA MORA: BOKA KOTORSKA PRIJE SKORO SEDAM DESETLJEĆA BILA POZORNICA JEDNE NESVAKIDAŠNJE LJUBAVNE PRIČE

 

Stotine ljudi ujutro 10.avgusta 1936. okupilo se u Šibeniku gdje je na željezničku stanicu nešto prije devet sati stigao voz iz Zagreba u kojem su bila i dva neuobičajena vagona. U tim posebnim kolima bila je tada najveća zvijezda svih svjetskih medija – mladi britanski kralj Edvard VIII sa svojom pratnjom i naravno, osobom koja ga je i učinila toliko atraktivnom metom za novinare – lijepom Amerikankom Volis Simpson.
Dok je okupljena masa oduševljeno dalmatinskim dijalektom uzvikivala „Živila jubav“, a u gradskoj luci Šibenika naslućivali se sivi obrisi dva razarača britanske Ratne mornarice, sve nade kralja Edvarda da će se inkognito i bez mnogo pompe ukrcati na luksuznu parnu jahtu „Nahlin“ koja ga je ovdje čekala, pale su u vodu. Romantično i opuštajuće krstarenje jahtom od Šibenika do Istanbula na koje se kralj Edvard VIII uputio sa izabranicom svog srca, Volis Simpson i nekoliko njihovih najbližih prijatelja, već u startu izgubilo je jednostavnost i neposrednost kojoj se kralj nadao kada je nešto ranije za ovo putovanje iznajmio jednu od najljepših i najluksuznijih privatnih jahti svijeta – 92-metarski „Nahlin“.

Brod čije ime na hindu jeziku znači „Brzonogi“ izgrađen je 1930. po narudžbi lejdi Eni-Henrijete Joul, najbogatije udovice Britanije kako je zvala tadašnja štampa. „Nahlin“ je do 1934. prešao preko 200 hiljada milja krstareći svim svjetskim morima, a ponosna vlasnica na svojoj predivnoj jahti je čak jednom i oplovila čitavu zemaljsku kuglu. Mogućnost da ih lejdi Joul pozove na „Nahlin“ vrijedan tada fascinatnih 1,35 miliona dolara, bila je jedna od najcjenjenijih stvari u tadašnjoj evropskoj i američkoj društvenoj eliti, plemićkim i bogataškim krugovima, pa ne čudi što je kralj Edvard VIII upravo ovu predivnu jahtu izabrao za romantično skrovište na moru za sebe i svoju ljubljenu.
Koliko god njihov suveren bio zaljubljen u Volis Simpson, britanska Vlada i ostatak kraljevske porodice, kao i javno mnjenje širom Imperije, nijesu nimalo voljeli atraktivnu Amerikanku – dvostruku raspuštenicu. Činjenica da ima dva propala braka za sobom nije bila po volji britanskim zvaničnicima i njihovom strogom moralno-političkom kredu vezanom za damu koja bi mogla postati njihova nova kraljica. Stoga je svaki kontakt Edvarda sa Simpsonovom u Britaniji pratilo „rogušenje“ zvaničnika koji su pri tom i oštro cenzurisali tamošnju štampu da ne piše o „kraljevim ljubavnim vragolijama“. Sa druge strane, američki i mediji u ostatku Evrope prosto su se utrkivali ko će objaviti više o nesvakidašnjoj romansi vladara najmoćnije svjetske imperije i jedne „obične“ žene. Stoga ne čudi da je i Edvardov dolazak sa Volis u Šibenik gdje su se ukrcali na „Nahlin“, na kraljevu žalost, pratilo čak 35 novinara i fotoreportera među kojima i najuglednijih svjetskih medija poput londonskih dnevnika „The Daily Express“ i „The Times“, te novinskih agencija „Associated Press“, „Reuters“ i „United Press“.

Kralj u čijoj je pratnji bilo, po pisanju tadašnje jugoslovenske štampe „sedam uglednih mladih engleskih aristokrata i tri otmjene lijepe dame“ od kojih je jedna bila Volis Simpson, ukrcali su se na „Nahlin“ koji je ubrzo isplovio iz Šibenika. Uprkos Edvardovoj želji da diskretno provede lijepe trenutke odmora na jahti sa Volis i najbližim prijateljima, „Nahlin“ su u stopu na bliskom rastojanju pratila dva britanska ratna broda – razarači „Grafton“ i „Glowworm“ kojima je na molbu britanskog Admiraliteta, Vlada u Beogradu prethodno dozvolila uplovljavanje u sve jugoslovenske luke. Ljubavna romansa kralja na jednom od najljepših i najromantičnijih mora svijeta, ostala je tako zbog bezbjednosno-političkih razloga kojima Edvard lično nije pridavao naročitu važnost, u „sjenci“ topova dva razarača koji su pratili „Nahlin“ i njegove putnike po cijelom Jadranu. Društvo sa jahte je, zadržavši poznati britanski smisao za humor, dva razarača koji su ih pratili, šaljivo nazivalo „nanny boats“, to jest brodovima – dadiljama.

Prvog dana krstarenja „Nahlin“ je plovio Kornatskim arhipelagom a uveče se usidrio u uvali Telašćica na Dugom otoku gdje je kralj Edvard razgovarao i sa lokalnim ribarima. Sjutradan jahta je doplovila do ostrva Rab koje su kralj i njegovi prijatelji obišli, praćeni stotinama znatiželjnika – domaćeg stanovništva i stranih turista koji su ovdje boravili i oduševljeni nesvakidašnjom prilikom, došli su pozdraviti britanskog suverena i njegovu izabranicu. Iako nema dostupnih podataka koji bi potvrdili da se tokom boravka na Rabu engleski kralj sa svojom pratiljom zaista nag kupao u moru, Edvardov boravak na tom hrvatskom otoku i dan-danas se reklamira kao „službeni početak naturizma“ na Rabu jer su navodno „rapske vlasti dopustile da se sa suprugom (sic!) okupa gol u uvali Kandarola“.

Inače, tokom plovidbe, kralj se odmarao tako i što je na gornjoj palubi „Nahlina“ vježbao golf-udarce. Posada jahte izračunala je da je Edvard zamahujući palicom, u more oko „Nahlina“ poslao preko 3 hiljade golf-loptica.
„Čuvši da Istanbul koji je bio krajnja odrednica njihovog puta, ima odlične golf-terene, kralj je zatražio da mu se tamo organizuje jedan meč. U Dauning stritu je zavladala konsternacija i zaprepašćenje – ministar inostranih poslova Entoni Idn je istakao da bi kraljevo igranje golfa u Istanbulu bez prethodnog susreta sa turskim predsjednikom Kemalom Ataturkom, bilo uvreda za Turke. Idn je međutim, pokušao da iz svega toga izvuče maksimalnu korist za britansku diplomatiju tražeći da kralj zvanično posjeti Tursku koja je upravo zadobila potpunu kontrolu nad strateški važnim Dardanelskim tjesnacem i sada je sa njom valjalo biti u dobrim odnosima. Edvard je na kraju odigrao svoju partiju golfa u Istanbulu i sreo se sa Kemalom Ataturkom postavši prvi evropski monarh nakon njemačkog kajzera u Prvom svjetskom ratu koji je posjetio Tursku“ - navodi britanski pisac Piter Pagot u svojoj knjizi „Royal transport“ čiji je dio posvećen Edvardovom krstarenju Jadranom 1936. godine.

Nakon plovidbe Velebitskim kanalom i Novigradskim morem, „Nahlin“ je pristao u Novigradu gdje je kralj Edvard VIII razgovarao sa tamošnjim ribarima i seljacima, od kojih su mnogi ranije radili u SAD, pa su znali engleski jezik. Po pisanju zagrebačkog „Jutarnjeg lista“, britanskom kralju svidjelo se što je razgovarao sa običnim ljudima i što nije bio prisutan nijedan zvanični predstavnik vlasti. Upravo su ti neizbježni kontakti kralja na odmoru sa predstavnicima vlasti zemlje-domaćina, smetali Edvardu koji je želio da se odmori bez velike pompe, pa je često na te zvanične susrete sa lokalnim poglavarima od glave do pete „uparađenim“ u smokinge, kravate i polucilindre, odlazio u sandalama, šortsu i mornarskoj majci.

Poslije Novigrada, „Nahlin“ je posjetio ostrvo Molat, gradove Trogir i Split, te Korčulu i Dubrovnik. Nakon što se u zidinama drevnog grada okupila ogromna masa ljudi koji su željeli vidjeti Edvarda, zapovjednik jednog od razarača iz pratnje posjetio je dubrovačkog gradonačelnika i rekao mu da kralj ne želi nikakve priredbe, već da mirno obiđe grad. Nešto kasnije Edvard je zaista i obišao dubrovački Stari grad i popeo se na zidine, a te je noći sa svojim prijateljima i večerao u bašti hotela „Imperijal“. Budući da su novinari domaćih i stranih medija cijelo vrijeme Edvardovog boravka na Jadranu u stopu pratiti „Nahlin“ i njegove putnike, pokušavajući da za dobre novčane nagrade, poput modernih paparaca, fotografišu kralja u što opuštenijoj atmosferi, javnost nije ostala uskraćena ni za preciznu informaciju kako je izgledala ta Edvardova večera u dubrovačkom „Imperijalu“.
„Za visokog gosta i njegovu pratnju postavljen je poseban stol, a za večeru su posluženi juha od rajčica, jastog, pečeni pilići sa raznim prilozima, kompot, sladoled i crna kava. Kralj je za večerom pio samo domaća vina. Tom prilikom kralju je prikazano narodno kolo koje su izvodili plesači odjeveni u najljepše narodne nošnje“ - zapisao je novinar „Jutarnjeg lista“ jednako kao što to danas, gotovo sedam decenija kasnije, rade njegove kolege u našim medijima izvještavajući o gastro i umjetničkim preferencama svjetskih pop i rok zvijezda koje ljeti sviraju na Jazu.

Narednog dana, 19. avgusta, „Nahlin“ je otplovio za Boku Kotorsku gdje su britanskog kralja i njegovu jahtu srdačno dočekali mjesni poglavari i stanovništvo. Edvard je obišao Kotor gdje je pored ostaloga, posjetio i Dom Bokeljske mornarice, a posebno se interesovao gdje se na tom području nalazila stara granica između Austro-Ugarske i Crne Gore.
Uveče je za uglednog gosta priređena jedna od najvećih svečanih iluminacija u Boki. Atmosfera maestoznog i ćutljivog Kotorskog zaliva u tišini vedre ljetnje noći pod nebom prekrivenim milijardama zvijezda, u iščekivanju raskošne svečanosti vatre i svjetla, bila je jedan od najromantičnijih trenutaka tog Edvardovog i Volisinog krstarenja Jadranom.

„Najprije su počela plamsati brda. Stara tvrđava Sv. Ivana nad Kotorom planula je osvijetljenim zidinama i vijugavim putem u hiljadama plamenova. Na kamenoj glavi Pestingrada razbuktale su se vatre osvjetljavajući veličanstveno goli krš, a odmah zatim javili su se visokim vatrama lovćenski vrhovi. Na drugoj opet strani plamtale su vatre po grbama Vrmca, koje su se začas pretvarale u prave vulkanske plamenove... Odjednom, upravo munjevitom brzinom, zasjaše hiljadama plamičaka kotorski bedemi i sva obala. Iz mraka stadoše da se nižu ognjeni đerdani duž Mula, Prčanja, Stoliva, Dobrote, Orahovca, pa preko Perasta tamo na Kostanjicu, Morinj, Lipce, Risan nad kojim su bile opet divno obasjane visoke serpentine. Kotorski basen koji je do maločas ličio na ogromnu tamnu i ćutljivu dvoranu, kao da se odjednom pretvorio u raskošno obasjano i duboko jezero u čije je tihe vode sa obale i naselja, sa planinskih padina i visokih vrhova, počelo da toči goruće zlato. Tako je sav unutrašnji basen plivao u moru svjetlosti. Dok je reflektor sa razarača obasjavao crkvicu Gospe od Zdravlja poviše Kotora, veliki broj raketa šarao je ognjenim bojama zvjezdano nebo. Rimske svijeće uz bengalsku vatru upotpunjavale su jedinstveni prizor. Odjednom, sa kraljevske jahte „Nahlin“ stadoše da se prelijevaju u noći jake i raznobojne rakete kao goruće šareno cvijeće“ – zapisao je novinar „Glasa Boke“ o atmosferi koja je te večeri vladala u zalivu jer se dolazak „Nahlina“ pod Kotor, poklopio sa najvećom ovdašnjom feštom – „Bokeljskom noći“. Impresioniran viđenom raskošnom svečanošću, kralj Edvard se posebno zahvalio „opštinama i narodu Boke na divnom osvjetljenju i na uloženom trudu“.

Ujutro narednog dana engleski kralj i jahta „Nahlin“ napustili su Boku otplovivši prema Krfu i dalje ka Grčkoj i Turskoj. Iako su njegovo romantično krstarenje sa Volis Simpson, britanske vlasti pokušale devalvirati „prilijepivši“ mu ratne brodove i koristeći ga u diplomatskim igrarijama, Edvard VIII nije odustao od svojih emocija. Samo tri mjeseca kasnije, BBC je objavio njegovo javno obraćanje narodu britanske imperije koga je Edvard obavijestio da „ne može odgovoriti svojim dužnostima kralja, bez pomoći i podrške žene koju voli“. U ime ljubavi, Edvard VIII je abdicirao i odrekao se prijestola najmoćnije imperije svijeta zbog Volis Simpson sa kojom se kasnije vjenčao i živio zajedno do svoje smrti 1972. godine.

Odlična reklama za nautički turizam

Iako neslužbena, posjeta kralja Edvarda VIII Jugoslaviji u avgustu 1936. bila je politički, ali i ekonomski vrlo značajna za domaćine. Nedugo nakon što je „Nahlin“ sa svojim slavnim putnicima krstario istočnim Jadranom, do tada glavna destinacija za bogate nautičke turiste Evrope – francuska Azurna obala, pala je u drugi plan. Većina pripadnika evropskog džet-seta, pogotovo britanske aristokratije, pohitali su svojim ili iznajmljenim jahtana na Jadran da i sami vide ljepote koje su privukle njihovog kralja. Tako su na primjer, nedugo potom u Boki velikom jahtom „Tiha“ boravili vojvoda i vojvotkinja od Kenta.
Inače, u vezi sa posjetom kralja Edvarda VIII, predsjednik jugoslovenske Vlade Milan Stojadinović upozorio je mjesne vlasti na jadranskoj obali da kralj „putuje incognito radi odmora“ i da za njega nije potrebno osigurati svečani doček.
„Ipak, može se organizovati, u slučaju da se dozna da će kralj posjetiti neko mjesto, prijatnu zabavu, na primjer „venecijanske večeri“, iluminacije ili slično da kralj to diskretno vidi, ali da ga se pri tome ne uznemirava“ - poručeno je iz Vlade domaćinima na primorju, a lokalnim vlastima i stanovništvu preporučena je i „najveća pozornost prema visokom gostu i njegovoj pratnji“.

Tekst preuzet iz dnevnih novina Vijesti, februar 2009.