Pretraživač sajta
Montenegrina
 

Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip











 
 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |


 

DOKUMENTI IZ CRNOGORSKE NACIONALNE ISTORIJE

 

Vladimir Jovanović
PAD CETINJA (januar, 1916)

 

 

Objavljujemo, prvi put u crnogorskoj javnosti, snimak ulaska austro-ugarskih trupa u Cetinje januara 1916. i izvještaj londonskog časopisa

       Nešto manje od 40.000 crnogorskih vojnika bilo je razvučeno na frontovima od Lima i Tare do Lovćena krajem 1915. i početkom 1916. godine. Ogorčene borbe su vođene na dva glavna pravca prodora austro-ugarskih trupa: Lovćenu i Mojkovačkim vratima (linija Lever Tara - Mojkovac - Turjak - Čakor).

       Intenzivne borbe topile su crnogorske zalihe municije dok su saveznički brodovi, koji su dopremali skromnu i neredovnu pomoć, potapani ispred albanskih luka. Osjetio se i nedostatak hrane; odobreno je rekviriranje stoke, koje nije bilo ni za trasport, pa su municija, granate i hljeb za vojsku na lovćenskom frontu razvoženi dvorskim automobilom.



Crnogorski artiljerci izvlače topove na Lovćen



       Jednovremeni austro-ugarski udari na Lovćen i Mojkovačka vrata - sa ukupno preko 120.000 vojnika - otpočeli su 5. januara 1916. godine.

       Odbrana Lovćena je napadnuta danonoćnim baražnim plotunima više stotina topova: razarajućom artiljerijom austro-ugarske ratne mornarice (K. und K. Kriegsmarine), sa brodskim topovima 305 mm i 270 mm; zatim artiljerijom iz okolonih tvrđava i iz klasičnog brdskog topništva. Oko 50.000 austro-ugarskih vojnika prodiralo je na Lovćen od Grahova do Kotora.

       Dok je imala municije, daleko malobrojnija crnogorska artiljerija, mahom sa francuskim topovima debanž, na Lovćenu je u neravnopravnoj borbi hrabro uzvraćala; čestom promjenom položaja je izbjegavala kontrabatiranje, preciznim šrapnelima (granate punjene hiljadama kuglica metala) nanosila
teške gubitke i usporavala prodor austro-ugarske pješadije.



Štab jedne Crnogorske jedinice na lovćenskom položaju



       Ali, svega oko 1.500 šrapnela na raspolaganju bilo je, primjetio je jedan savremenik, ,,taman dosta za paljbu od nekoliko minuta". Utrošak tolike municije u kratkom intervalu svjedoči o paklu topovskih duela na Lovćenu sve do 11. januara 1916. kada je breša u crnogorskim odbrambenim linijama konačno probijena.

       Londonski časopis "The War Illustrated" od 29. januara 1916. u izvještaju pod naslovom Sa Crnogorcima u i oko Cetinja objavljuje fotografiju crnogorske artiljerije zamaskirane u lovćenskom kršu tokom odsudnih borbi.

       ,,Crnogorci su velikim brojem svoje teške artiljerije, smještene na borbenim pozicijama kao što se vidi na ovoj fotografiji, napravili ogromnu pustoš među Austrijancima. Padom Cetinja i Lovćena, međutim, još jedna mala viteška nacija razapeta je od strane Njemaca", piše list.




The War Illustraded od 29 januara 1916



       Dok su glavnina i najkvalitetnije crnogorske jedinice - naoružani savremenijim puškama mauzer i mitraljezima maksim - angažovani, pod poznatim okolnostima, na Mojkovačkim vratima, Lovćen je branjen a svega, između 7.000 - 8.500 ljudi, mahom starije dobi (,,trećepozivci").




Pripadnici regrutskog bataljona, elitne formacije Crnogorske vojske sa
modernim puškama "mauzer", fotografisani na Lovćenu, tokom odlučujućih
borbi januara 1916. učestvovali su u operacijama kod Mojkovca


       "The War Illustrated" donosi i fotografiju grupe crnogorskih vojnika sa legendom: ,,Vrsta izdržljivih crnogorskih vojnika utaborenih u planinsku sigurnost blizu Cetinja. Već́ina od njih su srednjovječni muškaraci". Časopis je objavio i sliku Dvorca na Cetinju.

       Radi artiljerijske podrške napadu na masiv Lovćena, Austro-Ugarska je početkom januara 1916. dodatno ojačala svoje pomorske snage u Boki kotorskoj. U bombradovanju Lovćena su učestvovale i K. und K. Kriegsmarine krstarice i oklopne topovnjače "Panther", "Zenta", "Budapest", "Aspern", "Kaiser Karl VI", "Kaiser Franz Joseph I"...




Austro - ugarska ratna mornarica



       Kakva je vatrena moć sručena na Lovćen, govori i podatak da je samo jedna krstarica ili oklopna topovnjača K. und K. Kriegsmarine imala jači plotun od cjelokupne crnogorske artiljerije na Lovćenu. K. und K. krstarica – koja je, zbog sposobnosti da autonomno bombarduje ciljeve daleko od obale, onovremeni ekvivalent savremenih nosača aviona - bila je obično naoružana sa: četiri udarna topa od 305 mm (koji su, na daljini do 10 kilometara, probijali čelični oklop debljine 270 mm a na Lovćenu otkidali i drobili stijene), zatim sa osam teških sekundarnih topova 240 mm i 20 brzometnih topova 100 mm.

       Zbog danonoćnih djejstava artiiljerije K. un K. Kriegsmarine po Lovćenu užarene topovske cijevi su hlađene morskom vodom iz šmrkova.

       Cijevi dva manja topa sa "Kaisera Franza Josepha I" sada se, kao muzejski eksponati, nalaze u parku na Cetinju.

       Stara crnogorska prijestonica je, bez uličnih borbi, pala 13. januara 1916. godine. Prethodno su se Kralj, Vrhovna komanda i Vlada povukli u Podgoricu. U naredna još dva dana crnogorska zaštitnica je vodila borbe na prilazima Cetinju iz pravca Rijeke Crnojevića.

       Objavljujemo, prvi put za crnogorsku javnost, snimak ulaska austro-ugarskih trupa u Cetinje, koji je napravio fotograf firme "Paul Hoffmann & Co." iz Berlina. Sa prozora zgrada, desno na fotografiji, vide se istaknute bijele zastave, znak predaje.




Ulazak austro-ugarskih trupa u Cetinje