Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip


 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |




Milica Kralj:
JELENA BALŠIĆ



Smjerna Vladarka


Spadala je među one znamenite žene srednjeg vijeka, koji su svojim životom, mudrošću, sposobnostima i obrazovanjem obilježile vrijeme u kome su živjele, u njeno „otpisivanje bogoljubno” u prva pjesnička djela na prostoru Crne Gore čiji je autor jedna žena

Srednjevjekovni hroničari zapisaše da je bila „visoka stasa, mlečnobelog duguljastog obraza, zlatne kose, a povrh čela nosila je dijademu sa mnogobrojnim brilijantima i safirima”.

U zapisu stoji i da je Jelana rođena oko 1336. godine i da nije imala ni punih dvadeset godina kada se udala za Đurđa Stracimirovića II Balšića, gospodara Zete i Gornje Albanije.

Njene starije sestre već su bile udate - Mara za Vuka Brankovića, Teodora za ugarskog vlastelina Nikolu Gorjanskog, Dragana za Jovana Aleksandra, sina bugarskog cara Šišmana, najmlađu Oliveru tek je čekala udaja za Bajazita. Na dvoru u Kruševcu ostala su braća Stefan i Vuk.
Jelena Balšić je odrastala u carskoj prestonici, u Kruševcu, pored majke, knjeginje Milice i rođake Jefimije, koja se poslije Maričke bitke posvetila molitvama i književnom radu.

Mlada Jelena, još djevojčica, posmatra Jefimiju dok na crvenom atlasu zlatnim i srebrnim koncem i plavom, smeđom, crnom, ljubičastom i crvenom svilom veze zavjesu za hilandarske dveri. Opčinjena je slikom koju su vješte veziljine ruke stvorile: na središnjem djelu zavjese nalazi se Isus Hristos sa Vasilijem Velikim i Jovanom Zlatoustim.

Zidari, tesari, kamenoresci, gomile bijelog sjajnog bjelovodskog kamena, majstori Kamenarci sa viskom i libelom, vrč vina iz župskog vinogorja koji se uziđuje u temelje nove zadužbine, prekomoravski kulučari, ikonopisci što u prozračnoj polutmini, pod kupolom, odsutni iz mnoštva, skrajnuti od ovozemnog, vizantijsko plavim upisuju hod svetitelja ka vrhovnoj tačci u koju se sabrala sva svjetlost - slike su koje je Jelena čuvala u svom srcu.

Đurđije II Stracimirović Balšić ženidbom sa Jelenom, (lijepom Lenom), učvrstio je rodbinske veze sa srpskom vladajućom dinastijom. Muž joj povjerava diplomatske misije. Nakon njegove smrti (1403), pomaže sinu Balši III da upravlja zemljom i da ratuje s Mlečanima. Mlečani traže da za zaključenje mira Balša dođe u Mletke (prethodno su njegovu glavu ucijenili sa 8000 dukata), Jelena zamjenjuje sina i odlazi na pregovore. U Mletke putuje ratnim brodom i susreće se sa duždom Mihailom Stenom uspjevši da sklopi mir tako što je svu krivicu za pobunu protiv Mlečana preuzela na sebe.

Udajom za humskog vojvodu Sandalja Hranića uspjela je da sinu Balši III, vladaru Zete, pridobije uticajnog i moćnog zaštitnika.
Nakon Sandaljeve smrti i smrti sina Balše, na skadarskom ostrvu Gorici podiže crkvu namjenivši je za svoj grob.

Crkva je posvećena presvetoj Bogorodici i u njoj je Jelena sahranjena nakon smrti 1443. godine. Majstori koji su sagradili ovu crkvu bili su iz Primorja, a možda i iz samog Dubrovnika što svjedoči o visokom estetskom ukusu naručioca. U crkvi su freske sa predstavom sažetog „strašnog suda” i Bogorodica i Jovan Preteča koji se obraćaju Hristu sa molbom da bude milostiv prema grešnima na dan njihovog zaupokoljenja.

U tim poznim godinama dok gradi hram, Jelena vodi prepisku sa Nikolom Jerusalimcem. To nisu izmišljene poslanice, već stvarni književni i duhovni izvori, promišljanja u skladu življenja i vjere, o traganju za uzvišenijim i čistijim oblicima životnim.

Poslanice Jelene Balšić, ostvarene su u duhu epistolarnog žanra. U „Otpisaniju bogoljubnom” pri kraju burnog vladarskog života, pri kraju svih istorijskih dešavanja u kojima je sa svojom blažom i daljom porodicom, sa svojim narodom bila sudionik, piše: „...Jer se pomračiše duševne oči mukom i metežom koji je u svijetu/I ovo, sada, kao od sna nekojeg duboko probudivši se/ushteh tvoju svetlost videti/I tako smatramo kao neko skrovište carsko, veoma prebogato a u njemu skupocenosti/više od tisuće tisuća zlata i srebra./I molim prosudite najbrižljivije i uzbunu prepirke od nas odagnati i ka svetlosti razuma poučiti...”

Nikon Jerusalimac je od njena tri pisma i svoja tri odgovora sačinio „Gorički zbornik” 1441/42.

Jelena Balšić je spadala među one znamenite žene srednjeg vijeka, koje su svojim životom, mudrošću, vladarskim sposobnostima i obrazovanjem obilježile vrijeme u kome su živjele. Njeno „Otpisanije bogoljubno” spada u prva pjesnička djela na prostoru Crne Gore čiji je autor jedna žena i smjerna vladarka.