Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip







 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |




Milutin Đuričković
NEZVANIČNA VERZIJA









PREDGOVOR

Kako umijem, tako klikujem.
Marko Miljanov

     Kao i u drugim kulturama i literaturama, i u Crnoj Gori humor i satira imaju svoje korijene u narodnom stvaralaštvu i usmenim tvorevinama, u vicu i anegdotama, odnosno u kratkim lirskim doskočicama i dosjetkama. Takve oblike satiričnog izražavanja Mihailo Lalić naziva rugalicama, a dr Novak Kilibarda stihovnim sprdalicama.1 I u današnje vrijeme, kada je naučno-tehnološka i kompjuterska civilizacija doživjela svoj vrhunac, aktuelizovanje i njegovanje narodnog humora, satire i folklora uopšte, dolazi kao osvježenje. Kroz humor i satiru dolaze do izražaja duhovitost, visprenost, oštroumnost i, nadasve, mudrost. Iste ove karakteristike, donekle, važe za epigram i njegova slojevita značenja.
1) Novak Kilibarda, Iz korijena usmenosti, Jedinstvo, Priština, 1988, str. 213.

     Elementi humora i satire prisutni su gotovo u svim žanrovima i rodovima narodne i umjetničke književnosti, ali su se vremenom izdvojili u epigram i aforizam, odnosno u posebne i stihovane oblike lapidarnog izražavanja. Epigram u crnogorskoj literaturi ima dugu i zavidnu tradiciju, mada se kao žanr sporo i nesistematično razvijao, u sjenci poezije, proze i epske tradicije. Njegov razvoj je uslovljen i, po prirodi stvari, usko povezan sa aforizmom i satirom uopšte, tako da se može govoriti o mnogim njihovim paralelama, zajedničkim svojstvima i kompatibilnim osobenostima. Kao izraz i ogledalo svog doba, epigram je kao iskra koja uvijek nađe udar u kamenu. Podjednako okrenut tradiciji i društveno-političkoj prošlosti, a, s druge strane, aktuelnom trenutku i savremenim globalističkim kretanjima u svijetu, crnogorski epigram se postepeno i kontinuirano razvijao i obogaćivao novim sadržajima, temama i idejama.

     Što se tiče pisane tradicije, začetke crnogorske satire i epigrama treba tražiti i u baroknoj poeziji 17. i 18. vijeka, odnosno u tzv. podrugljivom stihotvorstvu, čiji su satirični tonovi i paskvile bile svojevrsne otrovne strijele na račun plemstva, moćnika i amoralnih pojedinaca. Jedan od takvih priloga je i Paskvila za oca Šimuna (oko 1680) iz pera Nepoznatog Kotoranina, a u prevodu sa latinskog Gracijele Brajković.2 Bez obzira na to što se ne radi o tipičnoj formi epigrama, ipak se može reći da su paskvile, u neku ruku, preteče epigramskog izražavanja, koje su, u svoje vrijeme, i te kako imale odjeka u društvu i, uopšte, u javnom mnjenju.

      Za razvoj satire u Crnoj Gori veliku ulogu odigrao je prvi crnogorski list za humor i satiru Tipar (Pljevlja, 1893). Iako je izlazilo sa prekidima, ovo glasilo je okupilo određen broj humorista i satiričara. Između dva rata izlazili su i drugi listovi slične sadržine: Seljački odjek (Crmnica, 1914), Uznički glasnik (Kotor, 1921), Karampana (Kotor, 1926), Mali Radojica (Cetinje, 1926), Petegola (Boka, 1927), Alapača (Berane, 1935), Drača, Četka, Vihor ...3 Mnogi od ovih listova pojavili su se samo jednom, a mnogi od njih do danas nijesu sačuvani. Ove listove pokretali su i uređivali: pisci, intelektualci, revolucionari, prosvjetni radnici. Njihov tiraž i tehnička oprema, u to vrijeme burnih istorijskih previranja, bili su više nego skromni. Zbog nedostatka i nedostupnosti ove građe, teško je govoriti o određenom stvaralačkom kontinuitetu i razvoju satire i humora.
2) Poezija baroka, 17. i 18. vijek, Antologija, Titograd, 1976, str. 233-234.
3) Citirano prema: Pavle Đonovic, Dim u dim, Crnogorski narodni humor, III dopunjeno izdanje, Pobjeda, Podgorica, 1996, str. 19-23.

     Možemo konstatovati, ipak, da je u posljednjih dvadesetak godina, sve više pjesnika i pisaca, koji se ozbiljnije i konkretnije posvećuju satiri, a u sklopu toga i epigramu. Od Drugog svjetskog rata do danas crnogorski satiričari objavljivali su svoje priloge u rubrikama dnevnih listova, mjesečnih revija, književnih časopisa, ilustrovanih magazina i glasila (Pobjeda, Polis, Dan, Omladinski pokret, Univerzitetska riječ, Indeks, Glas Crnogorca, Nikšićke novine, Onogošt, Sloboda, Prosvjetni rad, Cetinjski list itd). Od 2000. godine pokrenut je Crnogorski festival humora i satire u Danilovgradu, kao i Žuč, časopis za humor i satiru. Do sada je izašlo pet brojeva. U Kolašinu, u izdanju Udruženja karikaturista Crne Gore, izlazi Tuš - list za karikaturu i satiru.

     Konstituisanje i razvoj crnogorskog epigrama nijesu bili pravolinijski i ravnomjerni, tako da nije nimalo jednostavno govoriti o njegovoj genezi i konačnom poetičko-stilskom utemeljenju. Svojom originalnošću, snagom i osobenošću, ovaj vid stvaralaštva se ravnopravno uključuje u glavne tokove cjelokupne crnogorske satire i aforistike. Satiričarska scena, prožeta različitim uticajima, svekolikim promjenama, ali i inovacijama, uspjela je da izbaci na površinu čitav niz snažnih stvaralačkih ličnosti, koje su u crnogorskom svijetu satire, pa i mnogo šire, pronašle svoj literarni identitet i znakovitost, stvorivši djela trajne umjetničke vrijednosti i značaja.

     Povezujući i donekle izjednačavajući život (stvarnost) i literaturu (umjetnost), crnogorski autori epigrama istovremeno iskazuju svoje egzistencijalne i moralne preokupacije, pred kojima nikako ne mogu ostati ravnodušni. Njihov satirični verbalizam je, zapravo, svojevrsno oružje i puška ubojita, čiji efekti izazivaju podsmijeh i porugu, odnosno kritiku i ironiju, na račun nekoga ili nečega. Satirična sublimacija i jezgrovito zapažanje iskazuju se u stihovanoj formi od nekoliko kratkih rečenica. Osnovni cilj je, prije svega, da se malim fondom riječi kaže mnogo toga. Otuda su u pravu oni koji kažu da je epigram kao dukat mali, ali vrijedan. Iz sadržaja ovog izbora može se zaključiti da su i pojedini politički događaji bili neposredni povodi i podsticaji za epigramsko podtekstualno izražavanje, često nalik vicu, anegdoti ili kozeriji. Epigrami su kompleksni i opori, ponekad aforistički sažeti i lapidarni, sa mnogim aluzijama i asocijacijama na određeno vrijeme, prostor i ljude u njima.

     Kod pisaca epigrama visoko je razvijena svijest i potreba za ovakvim načinom izražavanja, jer ono, ujedno, označava solidarisanje i saosjećanje sa kolektivom u cjelini. Opredjeljenje za epigram je opredjeljenje za bespoštednu borbu duha i kritike, inteligencije i morala, a protiv malograđanštine, političke neukosti, birokratske truleži i mnogih drugih nedostataka. Takvo satirično suočavanje predstavlja sukob pojedinačnog i opšteg, humanog i nehumanog, dobrog i zlog. U tom smislu, ovaj izbor epigrama nudi raznolik mozaik ideja, pravi panoptikum kritičkih opservacija, ali, isto tako, svojevrsnu filozofiju života i nesvakidašnji pogled na život.

     S obzirom na to da Crna Gora oduvijek važi za snažnu tradicionalnu i patrijarhalnu sredinu, glas naroda (vox populi) ima svoje posebno značenje, odgovornost i težinu. Govoreći ne samo u svoje lično, već i u ime kolektiva, crnogorski pisci epigrama nastoje da kritički, ironično i satirički razobliče brojne i raznovrsne anomalije, koje u mnogome remete etičke, humanističke i druge životne tokove. Njihova donkihotovska borba možda nije izazvala neke temeljne preokrete u društvu i okruženju, ali je, ipak, i te kako ostavila traga u satiričnom izražavanju i svijesti naroda. Satiričari i pisci epigrama su uvijek u službi naroda, kako se to popularno kaže, budući da ih prvenstveno zaokuplja sudbina naciona i svoje zemlje. Njihovi izričaji nijesu samo puke kritike, jadikovke ili rugalice, već iskreni i snažni glasovi razuma, koji pozivaju na samoosvješćenje i otrežnjenje navika, vrijednosti i drugih vidova svakodnevnog života. Za epigram, kao i za aforizam, ponekad je potreban neki mali-veliki povod ili promjena u društvu, koja svojim paradoksalnim sadržajima daje dovoljno povoda za pošalične pristupe i humorističke slike. Govoreći upravo o odjecima sankcija kod nas i o nastanku epigrama na tu temu, dr Slobodan Vujačić ističe: Koliko li je stihova-epigrama poniklo u Crnoj Gori, a najviše pak u Nikšiću, bar do ovih sankcija, to niko ne zna, niti će ikad znati.4
4) Slobodan Vujačić, Antidnevnik, KPZ, Podgorica, 1996, str. 205.

     Epigram čini integralni dio savremene satire i književnosti uopšte, koji se može zasebno skicirati na osnovu svojih poetičko-stilskih osobenosti, žanrovske specifičnosti, kao i tzv. markantnih pragova i drugih značenja. Nije pretjerano reći da (naj)uspjeliji epigrami predstavljaju svojevrsne moralne po(r)uke i opomene, odnosno svjedočanstva i tragove o jednom vremenu i čovjekovom bitisanju u njemu. Zbog toga, oni nijesu anahroni i deplasirani, već, po svom podtekstualnom nivou i asocijativnim nabojima, sačinjavaju intrigantno i dovoljno aktuelno štivo za današnji aspekt, recepciju i semantiku.

     U dobroj mjeri angažovan i aktuelan, crnogorski epigram predočava suočavanje pisca sa surovom stvarnošću, njenim posljedicama i refleksima, koje nijesu nimalo naivne i bezazlene. Pisanje epigrama, a i satire uopšte, jeste njegoševska borba neprestana, uvijek sa novim povodima, drugačijim podsticajima i viđenjima. Drugim riječima, epigram zahvata konkretnu istorijsku i društvenu stvarnost, koja je poslužila ne samo kao neiscrpna inspiracija, već i kao etičko-estetička verifikacija i tzv. svođenje računa sa onim što nije plemenito, prihvatljivo i opšteljudsko. Uzev u cjelini, crnogorski epigram razmatra moralna, društvena i politička pitanja svoga vremena, kao i čitav niz drugih tema i motiva iz svih oblasti života i rada. Pisanje epigrama je shvaćeno kao ozbiljan i složen stvaralački čin, a ne kao usputna razbibriga i duhovna relaksacija. Ne samo epigram, već i ostali vidovi satire (aforizam, humoreska, anegdota), na žalost, u Crnoj Gori nijesu uvijek imali odgovarajuću književno-kritičku podršku i medijsku pratnju, koja se tek u novije vrijeme i posljednjih nekoliko decenija nadomjestila i dopunila novim samostalnim izdanjima, osnivanjem festivala, pokretanjem novih listova i rubrika, kao i nizom humorističkih emisija na radio talasima.

     Epigram je uspio da se, vremenom, oslobodi moralističko-didaktičkog verbalizma i anegdotsko-epske intonacije, zahvaljujući, najviše, individualnim prodorima u novo i originalno, kao i okretanju ka (samo)ironiji i grotesci, te inventivnijim tendencijama i osamostaljivanju izraza. Zastupljeni epigrami su veoma britki i dinamični, sa puno aluzije, asocijacije, ironije, groteske, nonsensa, karikature, kalambura, verbalnih i misaonih obrta. Sa posebnim umijećem i osjećanjem za jezgrovito, višesmisleno i figurativno izražavanje, pisci epigrama stvaraju jedinstven umjetnički svijet, koji svojim značenjima i slojevitošću ostavlja naročit utisak na čitaoca. Istovremeno, treba istaći još jednu značajnu karakteristiku ovih epigrama, a to je njihova angažovanost, odnosno suočavanje sa realnošću i sizifovski napori na uspostavljanju boljeg, plemenitijeg i humanijeg života. U neprestanom dijalogu sa svim oblicima života i rada, pisci epigrama su uvijek aktuelni i uvijek imaju keca u rukavu, odnosno intrigantan odgovor na svaku temu ili problem.

     Poput aforizama, i epigrami donose slobodan duh i šira idejno-motivska interesovanja, sa čestim polemičkim i kritičkim notama, sa raznim oblicima negodovanja i nemirenja sa postojećim stanjem. Intimistički (psihološki) i konkretni (fizički) doživljaj svijeta ovi autori su stilizovano i osmišljeno dočarali, iz perspektive uvrijeđenog i ponekad uniženog, uz čestu karakterizaciju likova. U epicentru epigrama nalaze se, prije svega, čovjek i njegova sloboda, odnosno njegova svakodnevna životna pitanja. Kao i u svim drugim epigramima i ovdje se mogu naći raznovrsni doživljaji i zapažanja, ideje i poruke. Pored naglašenih elemenata vedrine i humora, ponekad ćemo naići na prizvuke pesimističkog i sumornog osjećanja svijeta, što je, svakako, stvar individualne poetike pisca i njegovog stanja duha. Time su pisci, zapravo, kalderonovski htjeli da pokažu da život nije san, odnosno da ima i drugu, tamnu stranu.

     Bez obzira na novonastale društvene i geopolitičke promjene u nas, ova knjiga nije pravljena ni sa kakvim nacionalnim pobudama ili političkim implikacijama, već isključivo sa umjetničkim i literarnim razlozima. U ovom trenutku i u ovim kulturološkim uslovima, nama je ovaj broj i način predstavljanja pisaca izgledao metodološki najprihvatljivijim i najprikladnijim, iako je, naravno, bilo mogućnosti i za drugačije pristupe. Pirandelo bi na to, u svom satiričnom stilu, odgovorio: Tako je, ako vam se tako čini. Ovaj izbor ne odslikava samo individualni ukus antologičara, koliko predstavlja jedan mogući pregled crnogorskog epigrama i njegovu vrijednosnu komponentu. Ne zalazeći van estetskih okvira, namjera je bila da priredimo knjigu koja bi obuhvatala najreprezentativnije primjere crnogorskog epigrama. Svjesni raznovrsnosti i izvjesne neujednačenosti raspoložive građe, željeli smo, takođe, da ukažemo na razvojni luk, preobražaje i perspektivu ove satirične vrste, koja doživljava krupne promjene i uspone u posljednje vrijeme, uspostavljajući zavidan stvaralački kontinuitet i kvalitet.

     Izbor obuhvata 60 epigramista, autora različitih generacija, vokacija i usmjerenja, različitih stilova i akcenata, ali sa brojnim zajedničkim imeniteljima u satiričnom obraćanju široj javnosti, koje svojim sadržajima razmatra vrlo široku lepezu ljudskog života i rada, skoro od postanka svijeta, pa do današnjih dana. Osim osnovnih biografskih, o zastupljenim piscima nijesu date potpune bibliografske napomene, kako zbog ograničenosti prostora, tako i zbog nedostupnosti materijala. Bez obzira na to što ima autora sa različitim brojem zastupljenih epigrama, nijesmo htjeli nikog da favorizujemo i posebno izdvajamo, jer za nešto tako nije bilo potrebe. Pridržavali smo se i onog poznatog stava Pola Elijara: Najbolji je onaj izbor koji sami sačinite.

     Antologija pokazuje da su zastupljeni autori, nesumnjivo, ovladali vještinom i formom epigrama, te da dobro poznaju njegove zakonitosti i poetiku. Epigrami su, u tematsko-motivskom pogledu, raznovrsni i bogati, te zbog toga nijesmo pravili nikakvu njihovu klasifikaciju ili podjelu, već smo se opredijelili da pisce svrstamo po hronološkom rasporedu, od najstarijeg do najmlađeg. Nastojali smo, takođe, da izaberemo one epigrame koji će, na izvjestan način, dočarati individualnu poetiku svakog autora ponaosob. Među zastupljenim autorima ima poznatih pisaca, pjesnika i satiričara, a nemali broj je onih koji debituju i prvi put se pojavljuju u ovakvom antologijskom izboru. Iako o ukusima ne treba raspravljati, vjerujemo da će vrijeme pokazati opravdanost i validnost ovog poduhvata, podijeljenog na dva dijela: Preteče i Savremenici.

     Osim estetsko-umjetničkih, ova antologija nema nikakvih drugih ambicija i pretenzija. Njen osnovni cilj je, prije svega, da okupi što veći broj kvalitetnih pisaca epigrama, koji su svojim rođenjem, porijeklom, životom i radom vezani za crnogorske prostore. Antologija obuhvata i nekoliko crnogorskih pisaca koji žive i rade u dijaspori (Njemačka). U odabiru materijala pridržavali smo se, prvenstveno, umjetničkih kriterijuma, trudeći se da, koliko je to bilo u našoj mogućnosti, ne izostavimo nijedno iole vrijedno ime i epigram, mada je raspoloživa građa često bila nepristupačna i žanrovski nedefinisana u pojedinim segmentima. S obzirom na to da se radi o prvom projektu ovakve vrste, nadamo se da će ovaj izbor epigrama, uz već postojeću i nedavno objavljenu Antologiju crnogorskog aforizma RIJETKE ČESTICE (2006), omogućiti da se stvori potpunija slika o osobenostima, genezi, perspektivi i drugim karakteristikama crnogorskog humora i savremene satire.

     Ova, još uvijek, nedovoljno istražena i poznata oblast nije zadugo imala odgovarajuću podršku književne kritike, bez obzira na pojedinačne pristupe, recenzije knjiga, novinske zapise, nagrade i prevode. Možda će ovaj izbor biti jedna od prilika da se epigram, kao osobena i fenomenološka cjelina, šire i studioznije sagleda, sa više aspekata. Nadamo se, takođe, da će ovaj izbor omogućiti da se stekne potpuniji uvid u vrijednosti, karakteristike i perspektivu crnogorskog epigrama, koji je sada, na određeni način, integrisan i sistematizovan.

     Na kraju, koristimo priliku da se zahvalimo svima koji su doprinijeli i pomogli da se priredi i objavi ova knjiga.

Danilovgrad, 2007. Milutin Đuričković



PRETEČE

PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ
(1813, Njeguši - 1851, Cetinje)


1.

Visoko ti svud u nas
glavu diže prazan klas!

2.

Najslađa su ljudma voća:
san, danguba i ljenoća!


NIKOLA I PETROVIĆ NJEGOŠ
(1841, Njeguši - 1921, Antib, Francuska)


NA GRBAČI OD NARODA

Na grbači od naroda
lažni sjedi demagoga,
da g odolen tobož štiti
i od krune i od Boga,

čapru bi mu sljuštio
sa hrbata i sa šije -
u pjančine i skitača
zaštitnika puku nije.

ŽIVOT MOŽE ...

Život može isto biti,
ka dan što je - kraći, duži.
To zavisi kako ko se
časovima žića služi.


PUK U MENI ŽELI VIĐET ...

Puk u meni želi viđet
ovijana demokrata
i hoće me za idola
i za glumca i za brata.

On me hoće velikašem
s polubožnom veličinom,
al i glibom da me vozi,
i dubinom i pučinom



JOVAN POPOVIĆ LIPOVAC
(1856, Građani - 1919, Pariz)


JEDNA POSLOVICA

Narodna poslovica veli:
Zbog sirotinje Sunce sija!
Valjda da s toga bogatim
svjetlost dobro ne prija,
već im je noć uvijek milija!

ZLA, AL PRAKTIČNA PREPORUKA

Danas ko god je sirotog stanja,
a želi bez muke da proživi -
taj nek se samo velikim klanja;
nek ih hvali, nek im se divi.
Pa, eto za njega sreće,
jer oni samo takve
zaboravit neće.


PAMETAN I BUDALA

Pametan pogreške svoje dobro vidi
i od njih se uvijek stidi,
al se ne stidi da ih popravi,
već tome uvijek teži.

Budala, pak, pogreške svoje ne vidi,
pa ih se nikad i ne stidi,
ali se stidi da ih popravi,
te uvijek od toga bježi.

 

PAVLE M. POPOVIĆ CRNOGORAC
(1859, Zagarač, Danilovgrad -
1902, Beograd)



KAD NIKO NE BI SMIO

Kad niko ne bi smio
samog sebe hvaliti
ni drugoga kuditi,
onda bi svijet cio -
slobodno reći smijem,
bio potpuno nijem.

BIJEDA NA POPA I ...

Našeg popa srebroljupcem zovu,
al on takav nigda nije bio,
jerbo uvijek, više svega drugog,
dušom, srcem, zlato je ljubio.

SAVJET

Vaskoliki svijet ovi
ka košnica izgleda,
u kojoj samo trutovi
bađava naode meda.


MILO JOVOVIĆ
(1866, Bar - 1916, Bar)



KAO ŽELJEZO

Mladalačko žiće željezu je ravno:
dok sa njime radiš, čistoga je sjaja,
a kad ga zapuštiš, već postane tavno,
rđa ga uništi, propadne do kraja.


MIĆUN M. PAVIĆEVIĆ
(1879, Do Pješivački, Danilovgrad -
1974, Beograd)


1.

Đe pakost ljudska, brale, ovlada
tun i nevin čovjek mora da strada.

2.

Đe vlas iz kivnosti krivce zaštićuje
tun pravda u okovima vječno robuje.

3.

Đe se na tebe ko na vuka reži
otolen bez svega bar glavom bježi.

4.

Đe su svakom raspre od ljubavi draže
sam Savaot tun slabo pomaže.

5.

Zakoni su pravi, na njih se alače,
a krivi su oni što zakon tumače.

6.

Svaki čovjek ima mana i vrlina,
svaka majka ljubi i najgoreg sina.

7.

Višini je slava od duše milija,
savjest to je, vjeruj, najstroži sudija.

8.
Kažu, leži bogatstvo u novcu,
mnogi zato zavide trgovcu.


STEVAN Đ. PETROVIĆ NJEGOŠ
(1879, Njeguši - 1905, Cetinje)


PSEUDOISTORIČARU

Učenjak sam da mi slična nije:
napisao sam istorije dvije,
a niko me u gradu ne pazi ...

Na to se prijatelj izrazi:
Napisao jesi istorije dvije,
al istina stidi se i krije!


SAVREMENICI


RADOJICA BECIĆ
(1927, Sviba, Podgorica)



PRAVI RECEPT

Dragi prijatelji,
predlažem vam s pravom:
prije upotrebe jezika,
promućkajte glavom!


RAZNOUMLJE

Kad će da utvrde
neki pojedinci,
ko su nam heroji,
a ko su zločinci?

RAZLIKE

Mišljenja nam se
uveliko kose:
čega se jedni stide -
drugi se ponose.

TEŠKO

On je ostario
boreć se za mlade.
Sad ga mladi teško
iz fotelje vade.

NAROD VOLI ŠALE

I u krizno vrijeme
narod humor voli.
Bez šale je život
što i hljeb bez soli.



ŽARKO ĐUROVIĆ
(1928, Bogmilovići, Danilovgrad)


IZGUBLJENE ILUZIJE

Svijet postao tvrd na uši
ni alarm mu nužan nije.
Kad se zid nade sruši
ne pomažu ni uzengije.

MERDEVINE

Ako ne možeš dotaći visine,
tu su dvokrake merdevine.
Ali, pritom, dobro pazi
kad se penješ i silaziš!

ZAKLINJANJE U ISTINU

Svi se kunu u istinu
na riječima za nju ginu
a nas šutnu na ledinu.

Svi se kunu u istinu
a ovamo laži same
u odeždi zavrzlame.


MIHAILO RUSO ĐUROVIĆ
(1929, Gruda - 1993, Cetinje)


1.

Stranputice nam više
nijesu male,
pretvorile se
u magistrale.

2.

Da bi se zaposlili
ne biraju sredstva,
nego srodstva.


BRANKO N. RAKOČEVIĆ
(1929, Pavino Polje, Bijelo Polje)


U INSTITUTU MAJMUNA

Hodočastih danas jednom institutu.
Članovi njegovi, sve majmuni od reda.
Još jedna gorka čaša na dugom putu,
al više ne sumnjam - Majmun je pradjeda!

U ZEMLJI NENADMAŠNIH

U jednoj zemlji
nenadmašnih lopova
na vjetrovitom Balkanu
uzalud su umirale čete plebejaca
u svakom danu.


DUŠAN ĐURIŠIĆ
(1932, Gradinje, Dimitrovgrad)


DOK OKOLO

Dok okolo sikte pizme
u meljavi mučne tame,
zapisujem aforizme
i ijetke epigrame.

A NAMA

Veliki i mali
vječita tema.
Ravnopravnosti
među njima
treba da ima.
A nema.

SAV GOVOR

Njemu je
av i av
govor sav.

POSTUPNO

Bio je činilac sitan,
pa počinilac bitan,
pa svaštočinilac
elitan.

ZA MALO PARA

Znam te grlate patriote.
Nijesu skupi,
jer za malo para
svak može da ih kupi.

MALER

Iznenada maler
desio se juče:
od boljeg sam sjutra
izgubio ključe.

NOĆNE ZORE

Voli jasnoću,
prave odgovore:
njemu i noću
sviću rujne zore.

VAZDA POGAN

Napisaću krupan slogan:
jednom pogan,
vazda pogan!

TAKAV KADAR

On je naš kadar.
Na sve je kadar.
Već nam tri mandata
ne silazi sa vrata.

PRAVA SLIKA

U ogledalu
slika prava:
viri iz njega
prazna glava.

ŠAH

Šah mu nije zabava,
nego igra strasti.
Pobjeda nije pobjeda,
nego pitanje časti.

SNALAŽLJIV

U životu što se
kao more ziba,
snalazi se
bolje nego riba.

MAGAREĆE KLUPE

Ne treba od magarećih klupa
praviti bauka:
iz njih su izašli i poneki
doktori nauka.

KAKVA SLOGA

Kakva sloga,
kakvi bakrači,
kada veći
vazda manjeg tlači!

ŠTO JE SLOGA

Što je sloga kod nas,
ko će mi reći?
Jesu li to oni
rogovi u vreći?

NISKE GRANE

Znam što znači
kad se pane
na niske grane,
jer s njih se može
samo dolje
u ono: »Biće bolje!«

PROMJENE

Pred nekim pitom,
pred nekim piton.

NJEGOVO GESLO

Dobro zna da zlo čini,
nije sisao vesla:
Što za njih gore,
za nas bolje,
drži se svoga gesla.

PRKOS

Poniznom na znanje:
Nek te đavo nosi!
Tvoje je puzanje -
moje da prkosim.

OČEKUJU

Očekuju, jednog dana,
da im s neba padne hrana.
Očekuju, sve sjedeći,
kad će jesti, pa prileći.

TIKATAKAČ

Tog čovjeka svi smo zvali
Tikatakač što ne spava.
Još odavno, svi smo znali,
da kao sat - otkucava.

STRUČNJAK

Taj vrli čova
zakone proučava revno
da bi ih iznova
izigravao svakodnevno.

OBILJE TEMA

Izvitopereni ljudi,
sve dok ih kod nas bude,
za epigrame mi
obilje tema nude.


MILOSAV BARJAKTAROVIĆ
(1933, Kaludra, Berane)


1.

Naša vlada obećava
na veliku radost sviju.
Ja to odmah zapisujem
ko propalu veresiju.

2.

Država potkrada penzionere,
iz navike, u vidu zanata,
a penzioneri kradu Bogu dane
iz čistoga inata.

3.

Parole - fabrike radnicima
sad više ne važe.
Neka radnici na ulice
sebi posla traže.

MAGARAC I KNJIGE

Nestašni dječaci
male razbibrige,
pitali magarca
da li voli knjige.

A magarac, za čas,
kao da se smeo,
pa rekao djeci:
Još ih nijesam jeo!


MITAR MITROVIĆ
(1933, Podličak, Sveti Stefan)


DIPLOMCI

Očajni, bez posla,
s diplomom u džepu,
srljamo lagano
u budućnost slijepu.

LUDA

Dok nas vodi
luda
očekujte
čuda!

ZRELOST

Glasali
ne glasali,
za pendrek ste
stasali.

ZIDARI

Odraće nam
kožu,
kad sjednu
u ložu.

NESLOGE

Gdje ne teče
med i mlijeko,
tu je i Bog
zbogom reko.

EPILOG

Uz pomoć
ludaka,
stigosmo
do mraka.


NIKOLA ŠARANOVIĆ
(1935, Bar)


MARATON

Da su stari Grci imali
telegraf ili telefon,
atletika bi bila siromašnija
za maraton.

POLTRONI

I usred ljeta
poltroni zebu,
kad shvate da su bili
za sezonsku upotrebu.

PODRŠKA

Kad je Sizif gurao kamen
sve uzbrdo, prema gore,
Crnogorac (uz Sizifa)
kliktao je: A, sokole!

AMNEZIJA

Interesantno:
ničega se ne sjeća,
prije svog rođenja -
čak ni rata,
a ni oslobođenja.

ŽAL

Mnogo mi je žao
što sam do sad krao!
Na to stavljam tačku,
jer krećem u pljačku!

KRIVAC

Skrenuo je s puta
mimo svakog plana,
jer je držao mobilni
umjesto volana.

Da li se bar znade
ko je krivac, bolan?
Pa, naravno, onaj
što izmisli volan!


VITOMIR VITO NIKOLIĆ
(1934, Mostar - 1994, Nikšić)


MINUT ĆUTANJA ZA ŽIVE

Oslušni, ponekad, tako krišom,
i čućeš kako kisnu naše kosti
pod tamo nekom tamnom kišom
u toj svijetloj budućnosti.

POLIGLOTA

Moj pas je rođeni poliglota:
govori sve jezike prvoklasno!
Kad taj zareži iza plota,
svi ga razumiju -
i sve im je jasno.


VLADISLAV PAVIĆEVIĆ
(1934, Lalevići, Danilovgrad)


KAKO

Ako je istina
da je laž kratkih nogu,
kako li mnogi hodaju,
hvala Bogu!

BIĆE

Biće, da znate,
muke i nevolje
opet u modi -
kada se narod
opet dogodi.

CVJEĆKA

Nije on cvjećka
kako se prodaje.
Čitavog života
za nekim laje.

ZBILJA

Nije metafora
no istina živa,
i sam vidiš
što nam se zbiva.


TIHOMIR MARSENIĆ
(1935, Rijeka Marsenića - 1980, Zemun)


1.

Drugom kapu kroji
gladi se ne boji.

2.

Više drži do buma
nego li do uma.

3.

Brodi varkom
kao Nojevom barkom.

4.

Nema žešće strasti
od navike vlasti.


SAVO MARTINOVIĆ
(1935, Begovine, Danilovgrad)


DUGI VIJEK

Ni čovjek što sve zna i umije
za prolaznost ne nađe lijeka.
Zato onaj koga Bog ubije -
obično je dugoga vijeka.

NE OSTARI MLAD

Godine lete,
pa, nikad il sad:
Ne budi dijete -
ne ostari mlad!

RAMENA

Od pune glave teško ramenima.
Za nošenje moraju bit jaka.
Prazna glava bitnu prednost ima:
za nošenje - ko pero je laka.

NE ZA NJIM

Da te ne gonim,
to moraš znati:
Ne idi za onim
koji te prati!

NEVOLJA

On bez nevolje
to rekao ne bi:
»Meni je bolje
kad nijesam pri sebi!«

NE I NE

Držite se mota
što utabanu stazu prti:
Ne brže od života,
ni sporije od smrti!

MANA

Dosta je stalo
u ovoj mani:
Ispravan čovjek
na pogrešnoj strani.


ČUČANJ

Uspravnog čovjeka
misli more mučne:
Nema drugog lijeka -
moraće da čučne.

NEMA NA ČEMU

Lijepo vaspitanje svakome godi,
ali ne valja pretjerati u njemu.
Ne kaži majci: »Hvala što me rodi!«
Mogla bi ti reći: »Nema na čemu!«

I BIĆE

Bilo prije,
jeste sada -
standard raste,
moral pada.

NEMATI I IMATI

Ko god nema hljeba, samo mu on fali,
pa kad hljeb nabavi - tad svačega ima.
Ko svačega ima - što god mu još dali,
biće malo gladnim njegovim očima.

NOĆ SLOBODE

Tama se može rezati na tanke kriške.
Noći su teške i duge - po pola vijeka.
A ako nekad i svinu male žiške -
sudba pepela i praha ih uvijek čeka.

LJEVORUKI

Danas u punom sjaju
imamo mračnu zbilju -
dok lijevi posustaju,
ljevaci su već na cilju.

PRAVA STAZA

Slušajmo ozbiljne ljude, umjesto staraca;
slušajmo dječake, umjesto momaka;
slušajmo mudre, umjesto magaraca.
Krenimo stazom svojih potomaka.

MONOLOG EKOLOGA

Ovo je tako tužno
da svisneš od bola:
zagađeno je sve južno
ispod Sjevernog pola.

JAVNI RADOVI

Na znanje svima ovo se daje:
Za moral nema nikakve nade -
saopštenja za javnost se taje,
a one stvari se javno rade.

NEPOKOLEBLJIV

Ne pomaže ni Mars, ni Marks,
ni Bog, ni Alah, ni Odin
da od tog druga, ikad,
postane gospodin.

DRAMA

Glumac je sve drugo,
sem sebe sama.
A kad ni to nije,
tada je - drama!

NA PAPIRU

Izvojevali smo slobodu visokim stilom!
Mogli smo živjeti u stečenom miru,
ali, sloboda izvojevana mastilom
ostaje mrtvo slovo na papiru.

RUGALICA

Zna svak kome se vidici šire
da ispod satire - trista vire!
Ali, ni druga strana ne miri -
danas se stvarnost ruga satiri.

KARIJERA

U karijeri tog druga
nema oscilacije:
Do juče odani sluga,
danas - gospodar situacije.

GORAK SADRŽAJ

Ćuti! Ćutaću i ja,
dok me nešto ne spriječi.
Rečenica mi ne prija,
jer ima mnogo riječi.

SJETA

Hoće da svisne od sjete
stari, a sivi soko,
što orlovi nisko lete,
a vrane lete visoko.

TORBA

Nije kriva tu zemljina teža.
Zakonu se fizike prkosi:
Prazna torba od svake je teža,
punu torbu čovjek lako nosi.

SPORA KUĆA

Na klizištu kuća se prodaje,
i uz nju očuvan fiat uno.
Kuća dobra, a i jeftina je,
jer zaista nije prešla puno.

MOJ MOTO

Ja se držim mota:
Svakoga raj čeka
ko za svog života
nasmije čovjeka.


NIKOLA RACKOVIĆ
(1935, Beri, Podgorica)


BIBLIOTEKA

Otvorena je moderna biblioteka,
štampa o tome danas tako piše,
kao da se njena vrijednost mjeri
važnošću političara koji je otvoriše.

KOCKA

Sve sam
stavio
na kocku.
Kocka je izdržala!

POSEBNOSTI

Koliko glava,
toliko enklava.

PAR

Vidim,
sastalo se dvoje!
Znači -
došao đavo
po svoje!

PJESNICI I RAT

U svakom ratu pogine
bar jedan pjesnik.
Kad će, već jednom,
ljudi prestati
da pišu pjesme?!

DUB

Najbolje je dubu
kad je na rubu!?


RAZLIKA

Ni tu nijesmo
na istoj nozi.
Vi za udes
ne možete
biti krivi:
vas drugi vozi!


BEZ ODGOVORA

Koliko je
samo pragova
nestalo
bez tragova?


SAVO KADOVIĆ
(1936, Radoviš, Kavadarci)



DIOGEN

Još je u buretu,
zraku Sunca čeka
i fenjerom maše -
još traži čovjeka.

KARIJERISTA

Voljom moćnog uzletio,
piramide vrh dohvati.
Čim je moćnik izdušio
još se brže sunovrati.

POLTRONIMA

Znam, bježite od teze:
između vezanoga
i onoga što veže
neraskidive su veze.

JEZIK

Tako mi Sunca i plavog neba,
žalim što nijesam snažan i velik,
pa da otfikarim sve što ne treba,
a ponajprije - strašljivi jezik.

OMNIA MEA ...

Svi idemo u Evropu:
navrat-nanos, hrabro, kradom,
letom, skokom i po stopu.
No, đe ćemo sa neradom?


MILORAD KALEZIĆ
(1936, Brijestovo, Danilovgrad -
2006, Beograd)



INTERVJU

Pitali su jednom kozu,
a zatim i ovcu.
One su im obje rekle:
Nije sve u novcu!

Onda su odlučili
da pitaju zebru.
Ona reče:
Sve se vrti
na zlatu i srebru!

ZNAK PITANJA

Ulica mi kuća,
ulica mi škola,
ulica mi pojede
od života pola.

Da nije kafića
i noćnih skitanja,
sav bi život bio
pod znakom pitanja.

UMILJATO JAGNJE

Jedno jagnje umiljato
ne umije da piše
ali, vidim, na pašnjaku
cijelo stado siše.

UMILJATO JAGNJE II

Dok je išao u školu
nosio je burgije,
ali s njima ništa
postigao nije.

Onda mu je reklo
nastavničko vijeće:
Para vrti, brajko,
gdje burgija neće!

GORE OD GOREG

Može li biti išta gore
no kad koza zemlju ore?
Može - al ne kaži nikom:
kad se bavi politikom!

ŠTIVO ZA ...

Pitali Ezopa
neke noći kasne,
zašto je pisao
onolike basne.

Odgovor dajem
onome ko pita:
da ima i stoka
štogod da pročita!

ŽALIM

Mnogo mi je žao
što ne znam da kradem.
Ne znam ni da lažem
ni da se foliram.

A bio bih u vrhu
svake naše vlade,
pa bih sebi mogao
i narod da biram.


VESELIN BRNOVIĆ
(1937, Bobija, Cetinje)


VJEŠTINA

Nekome su potrebniji
hitri i vješti prsti,
da što ugrabi i obrsti
no da se prekrsti.

STRAH

Od svih čujem povike glasne
da hoće da osvoje vlast.
A ja se, vjere mi časne,
bojim da ne osvoje nas.

PRVI MAJ

Umjesto fanfara i parada
i ove godine naša vlada
svim nezapošljenima
čestitala je Praznik rada.

BLISKOST

Političari i kriminalci su bliski,
a znate li što je po srijedi?
Jedni prave privredni kriminal,
a drugi kriminal u privredi.

GOLAĆI

Nekad smo imali Goli otok,
sad se borimo za život goli.
Spali smo na goli štap -
o, ko svemu tome da odoli!

TRENERI

I političari bi mogli
da budu dobri treneri.
Budite bez brige:
oni su posebno stručni
za driblinge.

CILJ

On ne bira sredstva
da cilj ostvari.
Nekoga uzjaše
nekoga nasamari.

EPILOG

Konac djelo krasi!
Može li to biti?
Mi odavno visimo
o tankoj niti.

LETEĆI TANJIRI

Ne brinu nas
leteći tanjiri razni,
no što su naši
sve više prazni.

NUDIZAM

Nudizam je perspektiva
turizma u Crnoj Gori.
Danas se, skoro svako,
za goli život bori.

PUT U EVROPU

Za put u Evropu, zaista,
veliki se napori čine.
Ali, prvo treba savladati
naše krivine.

DŽOKEJI

Jahača kod nas
sve više ima.
Ali, ruku na srce -
ne oskudijevamo
ni u konjima.


IVAN M. GOLUBOVIĆ
(1937, Buče, Berane)


PRILIKA

Zna taj odakle
skup auto, vile, jahte ...
Dok drugi rade poslove i posliće,
neko hajdučki, neko podanički.
Kadriji su ti hajduci od sviju,
vrijeme im donijelo hajdučiju.


NIKOLA ĐORĐEVIĆ
(1937, Drenovac, Klina)


NAZDRAVLJE

Do juče je bio niko i ništa,
neprimjetan, sićušan, ko da je mrav,
a sad se vinuo u političko nebo,
pa i kad ne kihne, svi u glas: Zdrav!


BASNE

Da znaju životinje da pišu,
tako mi riječi časne,
o ovoj dvonogoj marvi
napisale bi predivne basne.


MILADIN B. NIKOLIĆ
(1937, Begovine, Danilovgrad)



MISLI OCI

Mislioci misle,
misli se stisle.
Čekaju znak da krenu
po njihovom terenu.

POTEZ

Povučen je potez
najbolji za njega,
sljeduje ga socijalna
i zdravstvena njega.

NIJE NEGO

- Nije to bio on!
- Nego?
- Njegov ego!

ROD

Ni vino
ni voda,
česta je pojava
našeg roda.


BLAGOJE NIŠAVIĆ
(1937, Donje Zaostro, Berane)


IZBORNI PROGRAM

Obećavam vam
vrlo lako ...
I vašeg Boga -
nego kako!

SAMO POLAKO

Poredak novi
svjetski, dakako,
vidjeće ko smo.
Samo polako!


KOMNEN BULATOVIĆ
(1938, Rovca, Kolašin)


PRIZNANJE I PRAŠTANJE

Hrabro smo priznali sve što su tražili,
nemaju nas više progoniti rašta.
Očekujemo uspjeh polovičan,
jer, ko prizna - pola mu se prašta!

POZNATA KLAPA

Mi uopšte nijesmo pčelari,
mada nam je bliska i pčela i kapa.
Druge branše mi smo drugari -
današnjega trenda poznata klapa.

IMA HLJEBA

Mnogo graje, mnogo vike
i jelenske bludne rike,
nema tona, nema slike
ima hljeba bez motike.

NAŠA ZBILJA

Zalud pogled u dubinu zuri,
naša zbilja na sve strane curi.
Tabloidi, skandali, glamuri
doprinos su (sve)opštoj kulturi.

U SE

Pobjednici svijetloga obraza
sa Grahovca i Careva Laza,
vjekovima uzdali se u se,
vazda u se i u svoje Kruse.

LA FONTENU

Kad bi znao, mili brate,
kako cvrčci pare mlate,
svirajuć do zore jasne,
stidio bi se svoje basne.

NEKAD I SAD

Nekad su nas poznavali
po nesvrstavanju i Titu,
danas - po šovinizmu,
korupciji i mitu.

POST FESTUM

Drugarice, posadimo cvijeće
kud se Crna Gora
u Evropu kreće!
Ovo nama ništa novo nije,
jer smo tamo bili i ranije ...


NEĐELJKO NEĐO VARAGIĆ
(1939, Pavino Polje, Bijelo Polje)


POPULIZAM

Došlo je do velike gužve,
ne zna se ko koga kači.
Neki su zbili redove -
u čoporu su najjači!

EKO LOGIKA

Ekološka smo država! -
na sva zvona zvone,
a nekima treba ugraditi
filtere u mikrofone.

OPTIMIZAM

U teškom smo stanju,
imamo probleme mnoge.
U hodu ćemo ih rješavati -
čim stanemo na noge!

PRVA POMOĆ

Kunem se svime na svijetu,
tako mi ovoga krsta!
Sve sam pošteno stekao -
uz pomoć šestog prsta!

SIGURNOST

Vremena teška i gadna,
nema čemu da se nadamo.
S njima nema neizvjesnosti -
sigurno propadamo!

PORIJEKLO

Ma, kakva evolucija
i majmunski geni!
Čovjeka je stvorio rad
u noćnoj smjeni.


KUD KOJI

Jedni su tumarali u mraku
drugi nikuda nijesu išli,
neki se vratili korijenima
a neki granama sa kojih su sišli.


VUKO BEZAREVIĆ
(1940, Pljevlja - 1987, Pljevlja)



1.

Što ja počeh
ti oduži!
Još smo dužni -
ti produži!

2.

Jahaču lovor! -
zakon konjski vječan,
a konjima nikad
doček svečan.


RADOMIR MIĆUNOVIĆ
(1940, Lozovik)


SVAŠTA

Sve sam znao
a profa mi kaza:
tabula raza!

SREBROLJUBAC

Zaljubljen ludo
bez mjere i granice,
kleo se u vjernost
djevojci sa novčanice.

TREND

Došao je neki čudan vakat:
od glave je pametniji lakat.

MATERIJALISTA

Više vrijedi na lutriji premija
nego deset akademija.

EGAL

Koliko klanova
toliko i planova.

FATALISTA

Opasna se zabuna stvara:
umjesto kašike - kašikara.

OBJAŠNJENJE

Izvinite,
sklon sam devizi:
za sve je kriv
toranj u Pizi!


RADOSLAV PAJKOVIĆ
(1940, Berane)


NOSAČ

Beskućan, star i gladan,
pošteno nosih vaš teret.
Valjda sam, najzad, zaslužio
ovaj zemljani krevet.

ŠAHISTA

Ovdje leži šahista
veliki avanturista.
Bio je radostan -
matiran na ha osam!

SATIRIČAR

Nijesam pao na tjeme
da pišem
bijeli humor
u crno vrijeme.

UHODE

Njima se slon
zaglavio u duhu.
Njihova je snaga
samo u njuhu.

BURIDAN

Život nam tako sazdan
pa nikud ni makac.
Jednako smo i Buridan
i njegov magarac.

DANAS

Život piše romane,
to je bilo lane.
A danas,
a danas -
ima samo nas!


SRBA PAVLOVIĆ
(1942, Orašje)


NOVI SISTEM

Novi sistem zemlje ove
cirkuliše i na vjetru,
na krilima plovim sreće
u zagrljaj Svetom Petru.

PROVJERA

Još uvijek sam u životu
jer me nema »na banderi«.
Pogledaću još na plotu -
možda ljubim rajske dveri.

MOLITVA

Na štapu mi gaće vise,
još sve nije izgubljeno.
Na početku svete mise -
klanjam Gospi pred koljenom.

ŠARENILO

Diljem zemlje vaskolike
pod nebesma ovim što je,
prilike su šarolike -
samo j nebo plave boje.

GREŠKA

Nije teško pogriješiti
kad te greška svugdje čeka.
I Bog mora grešan biti -
stvorio je (ne)čovjeka.

MAJSTOR

Sudbine sam majstor-kvariš,
sto zanata u me ima.
Vrelo gvožđe žežem, žarim -
majstorišem po prstima.

PRILOG

Neka su svi zdravi, pravi,
za pamet se molim, ljudi.
Prilog dajem Svetoj Kravi
da ko i ja ne poludi.

SUMNJIČAVOST

Suzio se krug sumnjivih
pa i mene hvata prpa.
U društvu sam Bogu krivih -
izblijedjelih kao krpa.

TAMA

Miševi se slijepi roje
dok tumaram duž tunela.
Glavu vidim na dva dijela -
na ramenma mojim što je.

OBEĆANJE

Obećali biće bolje
da je znati s koje strane -
sve iz straha da nestane,
zujimo ko ljute zolje.

LUDILO

Pred nama su poimanja
da ludilu nema kraja -
sve manje je odstojanja
od slučaja do slučaja.

SUMNJIVI POPO

Gdje se radi ispod žita,
popo šatro knjigu čita.
Teisti se s obje krste,
očajnički lomeć prste.

KUKOLJ

Ljudi idu goli, bosi -
ko te danas za to pita!
Iz oblaka kiša rosi -
buja kukolj usred žita.

ZABAVA

Red postoji kojim radim -
prvo čupam, onda sadim.
Kad sa ženom skupa radim -
ona čita, a ja kadim.

POKAJANJE

Život onaj što imadoh
zar bih dao za slobodu,
da sam znao, što ne znadoh -
za nesoje u svom rodu.


BOGOLJUB BOBAN VELIMIROVIĆ
(1943, Podgorica)


1.

Na žalost, istina je prava, istina gola,
sve je više vitezova praznoga stola!

2.

Bojim se da većini
sve više nasušna himna treba:
Daj Bože, da imamo
za tanjir supe i parče hljeba!

3.

I kod dva oka u glavi,
razrokost se javi.

4.

Daj Bože da nam
skupštinski prenosi
(mislim, ovi nastupajući)
ne budu kao prošli,
to jest Pozorište u kući.

5.

Ko je na svojoj koži
osjetio topove i avione,
najbolje će osjetiti
za kim zvona zvone.

6.

U pamet se, Crnogorci,
čuvajte se zlih poteza.
Znani jesmo kao borci,
al nas nema ko Kineza!

7.

Lovac i kad se penzioniše,
uzbudi se kad mu barut zamiriše.

8.

Ni poltronu nije lako,
čas ovako, čas onako.

BOJADŽIJA

Kad Jankelja
priliku vreba,
stotinu će
promijeniti boja,
da dobije -
ono što mu treba!

UZIMADŽIJA

Brankiša je
svikao uzimati!
Uzimao -
nikad nije davao,
pa ga strefi -
kad je morao dati!


MIJO MIRANOVIĆ GROF
(1943, Cetinje)


KAKO KOME

U životu čovjek može
da doživi svašta,
jer jednima on je majka,
a drugima tašta.

KARIJERISTA

Daleko je stigao
i nije ga stid,
što je tuđom glavom
probijao zid.

MOST

Između dvije trpeze
dugačak je most,
na jednoj je biftek,
a na drugoj post.

ODBORNIK

Obećao med i mlijeko
sve dok mandat nije steko.
I kad njegov dođe vakat
pokazao svima lakat.


RADOMIR RACKOVIĆ
(1943, Beri, Podgorica)


KASKO

Moj komšija
napravio stvar pravu,
kasko je
osigurao kravu.

PODMETAČINA

Ove poslanike
nijesam glasao i neću!
Neko mi je podmetnuo
rog za svijeću.

ODBRANA

Svi moji
bili su partizani,
pa sad nema
ko da ih brani.


SLOBODAN VUKANOVIĆ
(1944, Vitomirica, Peć)


POLITIČKA MATEMATIKA

Peti je srušio Prvog, Drugi Dvanaestog
Treći Osmog i Sto Trećeg.

I Tako dalje i Tako bliže.
Uvijek neko pada, a neko se diže!

SEDMA SILA OD STO KILOBAJTA

Novine su postale Praćke, Aždaje, Babaroge.
Pobjeđuju debelokošci i ko ima brže noge.

Ne mogu svi biti hrtovi - pravilo važi:
za sporije su Bajke i Šarene laži.


DOBRAŠIN JELIĆ
(1946, Slatina, Andrijevica)


BAŠTOVANI

Ima ih koji trnje
zalivaju i sade -
drugo i ništa
ne umiju da rade.

DUGOVI

Neka ožive
mame i tate,
što nam ostaviše
dugove na rate.

IZBORI

Koliko god da se glasa
noći i dana,
ćurke će za svog vođu
uvijek izabrati ćurana.


RATKO M. PAVIĆEVIĆ
(1946, Podgorica)


EPITAF

Muž ženi

U raju si ili paklu,
to je svejedno.
Važno je da više
nijesmo zajedno.

EPITAF

Obični

Ovdje sam od prekjuče.
Zemljina teža me privuče.


AVAJA OSMANAGIĆ TUZOVIĆ
(1946, Nikšić - 2006, Podgorica)



PJESMA SIROMAHA

Da li onaj što ima para
proživi život sa više dara?
Da li ima problema
ka onaj što para nema?
Ili se češće čuje
pjesma siromaha?

KONCENTRIČNOSTI

Sve se keće, sve okreće,
što se plaća, kad se vraća?
Krugovi, krugovi,
svi naši drugovi -
vrte se ...


VASILIJE VUKOSLAVOVIĆ
(1947, Bioči, Podgorica)


ZALUDU

Sunčana strana života,
a ni mahovina se
na njoj ne hvata.

SOLOMON

Što znam - ne znam,
što govori - ne govori.

SREĆA

Bogat umre, i šta?
Nikad ne sanja
da je imao ništa.


RAJKO JOLIČIĆ KRNJIČANIN
(1947, Krnjice, Bar)


SKOROJEVIĆI

Skorojevići su posebna sorta,
imaju svoje skrivene staze.
Pred pretpostavljenima puze,
a potčinjene bez milosti gaze.

LOPOV

Od kad je svijeta
vazda se kralo,
a lopov je onaj
ko krade na malo.

SKUPŠTINA

Ne znam o čemu se radi
i šta je.
Pas mi je gledao skupštinu
i prestao da laje.



JOVO KNEŽEVIĆ
(1948, Kovren, Bijelo Polje)


1.

Izvinite na šali,
rekoše ideali!
Kud ste navalili,
samo smo se šalili.

2.

Na putu za bolji život
prevazišao je naciju.
Dok se drugi guraju za mjesto,
on ima rezervaciju.

3.

Iz fizike neba
i ovo da se sazna:
Glava je najteža
kad je prazna!

4.

Pohvaljuje se gospođica
zbog prekovremenog rada!
Potpis: sva muška lica
iz grada.

5.

A što se grijanja tiče
jedan se poslanik sjeti:
treba donijeti zakon
da zima bude ljeti!

6.

Potvrđene su stare priče
da djeca na očeve liče.
Al u fudbalu su razlike jake -
fudbaleri liče na bake.


NIKOLA PEŠIĆ
(1948, Luka, Srem)


ALTERNATIVA

Po zakonu - nekom svane
a nekom se smrači!
Sve zavisi
ko zakon tumači.

GOLOTINJA

Od istine gole
trenutak nas dijeli,
skoro ćemo biti
svi foto-modeli.

GLAS

Nimalo me
ne raduje glas:
Gospodo,
sve zavisi od nas!

GREŠKE

Brojnih se grešaka
više ne bojimo,
jer smo prestali
i da ih brojimo.

ISTO

O istom problemu
govornici razni,
i na kraju isto:
rezultati porazni!

NAVIKA

Pucaju bruke,
jedu nas muke
i opet su nam
skrštene ruke.

RATIŠTE

Što je fina
ova okolina,
ovdje bomba,
malo dalje mina.

TAJNA

Što se kuva
i gdje škripi?
Saznaćete
kad prekipi.


RATKO B. BRKOVIĆ
(1949, Seoce, Podgorica)


ISTO ILI SLIČNO

Neki su spremni
da se klade,
da su balvani
isto što i klade.

TERAPIJA

U vrijeme krize
i sveopšte drame,
kao lijek uzimam
i nudim epigrame.

PROGRES

Nekada braća,
sada gospoda
prslijeh gaća.

ILI ILI

Iako se sa nje, obično,
ide naglavačke,
sa odskočne daske možeš
i do visinske tačke.

DJELIMIČNO

Reći se može
u određenoj mjeri,
da su gulikože
bili ljudožderi.

PREDNOST

Kažu, u prednosti su kusi
u odnosu na repate.
Ne moraju ni repom maći
a da, s toga, ne pate.

RAČUNICA

Gorimo od želje
da pravimo veselje.
Ako čekamo bilanse -
male su nam šanse!



DRAGAN MITOV ĐUROVIĆ
(1951, Danilovgrad)


MEDALJA

Prađed medalju krvlju platio,
đed gladnom godinom prodao;
otac krvavom puškom vratio,
ja - u amanet sinu ostavio!

***
Zemlja
majka cvjetanja
Mjesec
plašt zagrljaja
Sunce
dijete ljubavi
Zvijezde
suze svemira
Čovjek
trenutak nemira.


DRAGIŠA L. JOVOVIĆ
(1951, Petrovići, Banjani)



ŽELJA

Žrtve su velike
kad cilju ne može
da se odoli.
Pa, izvoli!

PATNJA

Ko nije
patio,
nije ništa
shvatio!

PITANJE

Između redova
ono što piše,
vrijedi
ponajviše!

MJERA

Kad se
pređe mjera,
nestane i
svaka vjera!


BILJANA OBRADOVIĆ DONOVSKI
(1952, Žabljak)



NEUMJERENOST

Krive riječi nije
mjerio,
pa se kao trošna kuća
naherio.

TAJNA

Svi su ljudi različiti;
svako svoju tajnu ima.
Ko postojan hoće biti,
taj je skriva pred drugima.

BISTRE VODE

Jedno može, drugo mora! -
ispucale usne ječe.
Bistre vode sa izvora
mogu da ih izliječe.

NITI

Svakom ko je željan sreće,
mjesto pliša, mjesto svile,
dovoljne bi, uz umijeće,
paukove niti bile.


JOVAN ERAKOVIĆ
(1953, Banjani, Nikšić)


AUTODESTRUKCIJA

Zlo koje radimo
stalno sami sebi,
to nam dušman nikad
uradio ne bi.

PAŠA

Silni konji zoblju
i prave se dase,
a mirni će narod
i dalje da pase.

ČAK I NJIMA

Da nam zlo donose
interesi uski,
potpuno je jasno
i ćurki i guski.

SREDINA

Nos se diže
moral pada,
pa između
sve nam strada.

SA DISTANCE

Da im priđeš
nema sile,
oko njih su
sve gorile.

SITNOPIS

Sitni pisci
sitne knjige pišu,
da se krupni
iz lektire brišu.

GLAVU GORE

Diglo prase njuškicu
preko puna korita,
od kad ga je zapalo
da se nešto pita.

PAD

Nekad nešto znao
sad duhovno pao,
jer za šaku novca
postao je ovca.

TEŽE OD TEŽEGA

Teža nam je
bratska pizma,
no tuđinska
grozna čizma.

METAMORFOZA

Iako si
danas gazda,
nećeš biti
gazda vazda.


VESELIN MILIĆEVIĆ
(1953, Bačko Dobro Polje)


BLAGO NAMA

Stari sistem
novi režim.
Blago meni,
sav se ježim!

DISCIPLINA KIČME

Disciplinu kičme
sprovode nam često.
Čim neko pokuša
da im dirne prijesto!

VO BIZNISMEN

Nije ni znao
gdje mu je škola.
Al zato posta
biznismen od vola!

APEL

Molimo nadležne organe
da preduzmu potrebne mjere,
protiv neotesanog druga
koji se za govornicom dere.

KAZNA

Na kraju radnog vijeka
kazna nas čeka.
Umjesto hvala
penzija mala!

RASTANAK

Rastasmo se s njima
bez suza i plača,
da smo još i prije
radost bi bila jača.

BRIGADE

Nije prošlo vrijeme
jagnjećih brigada.
I od ovih danas
jagnjetina strada!


MILOSAVA MIJOVIĆ
(1954, Gračanica, Andrijevica)


ODA DRŠKI

Jednom drška
uvijek drška.
Pa još jednom drška
Pa još uvijek drška.
Drška po drška
Drška po drška
Podrška!


VELJKO RAJKOVIĆ
(1954, Dujeva, Cetinje)


POVRATAK

Istorija se ponavlja! -
zar ima istine veće?
Možda i ima, al ipak -
čuvajmo drveće!

GURMANI

Mnogi žive da bi jeli,
obrnuto je prirodno - zna se.
Majmun je, izgleda, sišao
dok je na zemlji već bilo prase.

MI

Teško je sa vlašću
a njoj s nama lako;
svaka nam je sve,
a mi za nju svako.

VOX POPULI

Demokratija cvjeta!
To nije sporno - bar.
Glas naroda se sluša!
Forma je tehnike stvar.

RUPE

Pred zakonom smo jednaki
dok na snagu ne stupi.
Tad klikeraši igraju
a statiraju glupi.

POST MORTEM

Kod nas je sve crno
osim ekonomije sive;
al okrenućemo ploču -
sahranjuju nas žive!

KO PRIZNAJE ...

Kako sačuvati bubreg?
To prosto je - do bola.
Još dok si čitav -
priznaj pola!

OSVAJANJE MJESECA

Živimo od prvog do prvog,
to ne bilježe kamere.
Osvajamo mjesec po mjesec -
prevazišli smo Amere!

SLOBODNJARE

Neka nas vuku za nos,
ravnodušni budimo!
Slobodni smo ljudi -
mi lance ne ljubimo!

TRI, PA JEDNA

Eko tradiciju imamo,
to moramo da znamo.
Tri čiste smo imali,
jednu ispranu imamo!

IN PIVO VARATAS

U vinu je istina! -
rimsko je štivo.
Vlast poručuje:
za narod - pivo!

POLITIČARI

Istina im sveta,
od naroda volja,
laž im je strana
i to - ona bolja!

MAKSIM(A)

Gorki kao nije živ,
pa nas život uči:
Ljudi, jadni ljudi -
kako to hordo zvuči!

BOLD

Informisanje je bolje;
to nije sporno više.
Štampa napreduje vidno:
sve crnje nam se piše!

HIPERMEN

Ne bih se pomjerio
ni naučnom timu!
Pobijedio sam prirodu:
isključio sam klimu!

INVERZIJA

I vode nas i vodaju,
svi smo u koloni.
Umni rade obrnuto:
konje vode oni!

PRAKSA

Siromaštvo steglo
svaki jadi stisli;
vlast je pragmatična -
zlo nam ne misli!

BUKANJE

Naredna izreka je zlatna
i vrijedi na hiljade unci:
Na muci se poznaju junaci,
a na buci prepoznaju junci!

OD ISKONA

Separatisti vječito vladaju
za njih prava divota,
lijepo s korisnim spajaju -
nas odvajaju od života.

DOSIJE

Bio sam pod prismotrom
stalno, u svakoj smjeni,
al dosije nemam -
pratili me nepismeni!

DIGESTIVNI TRAKTAT

Savladaćemo teškoće
čuće se ljudi poj,
daćemo sve od sebe -
u nuždi smo velikoj!

TAT SINOVI

Na tabeli morala
to nam je u krvi,
kotiramo se odlično -
šesti nam je prvi!

OBUČENOST

U školi života učimo
jadni i namučeni,
za život smo nespremni
za goli život obučeni.


ZORAN RAONIĆ
(1956, Pljevlja)


NEVRIJEME

Kakvo je vrijeme
znamo i ja i ti,
danas nije lako
ni spomenik biti!

ZABUNA

Naši dragi policajci,
u zabuni ste bili!
Mi smo ustali na noge,
a vi nas po glavi bili!

VJEČNIK

Generacijama
i generacijama
taj zadaje muku,
da živi dovijeka
donio je odluku.


MILKO GRBOVIĆ
(1957, Gotovuša, Pljevlja)



PANDORI

Za vražji razboj svuda dobre potke
zlo ponizi dobro, vjekove nam prokle.
Dok rimama vidam na duši bubotke
pogled nebu dižem, pitajući: Dokle?!

Odgovor je mukla tišina što čujem
dok svijet gnoji njivu pod vražije ralo,
izvini Pandora, prosto ne vjerujem
da sve ovo bješe u kutiju stalo ...

1.

Maratonci stiha krug počasni trče
ne znajuć da krug je, zapravo, spirala.
Skupljaju po duši komadiće srče,
sve misleći da su krhotine Grala.

2.

Ko na brdu ak i malo stoji
više će mu noge utrnjeti,
nego onom što pod brdom sjedi ...
Još ga može promaja zakačit
u postelju hospitalnu bačit
da se kaja što je gore staja ...

P.S. Mudrostima mojim niđe kraja ...

3.

Standard učini ljude
srećnijim , boljim i većim,
ni pastiri nijesu sad
imuni na ta blaga;
Hristu ne bješe teško
na plećima magarećim.
Danas popovi nigdje
bez dvjesta konjskih snaga ...

CIPELICE

U mondenskom nobles klubu
gospođe se, baš, zlopate.
Svaka glumi Pepeljugu,
a stopala ko lopate.

STATISTI

Ljubičica bijela svela
mičem sliku iz okvira.
Lepo gore lepa sela
sve to neko inscenira;
inscenira, pa režira.
A mi samo statiramo!
Ko nam to ne da mira,
kašće nam se nekad samo.

POVUCI-POTEGNI

Bez mosta je kusa Žepa
i lisac je kus bez repa
krov ćelav kad nema crijepa;
a obična šargarepa
za djeda je strašna repa.

ZABLUDA

Što bez veze samo žvaću
naučnici razmetljivi.
Snaga nije u spanaću,
no u zelju i koprivi.

ISTO

Mnogo pjesnik kokodače!
Na lomaču da ga bače -
taj bi laja ka inače!


SLAVKA KLIKOVAC
(1958, Mojanovići, Podgorica)


1.

Rad je od majmuna čovjeka stvorio,
majmun se za to trudom izborio.
Sada se promjene efikasne nude,
lako u majmune preobrate ljude.

2.

Izreka kaže: Ćutanje je zlato ...
Dugo smo ćutali, ali su zato
drugi protv nas ćutke radili,
i dušu nam na pamuk vadili.

3.

Kada budemo smjeli reći
da smo gladni slobode,
tada ćemo sigurno znati
da nas demokrate vode.


LJILJANA DAŠIĆ
(1959, Berane)


1.

U našoj kući
život fino ide.
Dok mama ponešto radi
tata odmara
ko ministar u vladi.

2.

S ponosom kažemo:
U Evropu pravo!
I krenuli smo, blago nama,
u kineskim patikama!


VLADISLAV VLAHOVIĆ
(1963, Rovca, Kolašin)


DŽOKEJI

Prvi je jahao na čelu kolone,
a čelo nasamarene milione.
Drugi je jahao do besvijesti,
pa ga je narod morao stresti.

KRIZNI ŠTABOVI

U duhu promjena ovog svijeta,
po odluci kriznog štaba,
iz jednog javnog toaleta
izbačena je sakata baba.

ŠPIJUNAŽA

Ako je iko s Gospodom na vezi,
neka mu šalje tajne signale
da ni slučajno ne silazi
jer, svud su Golgote procvjetale.


MILUTIN ĐURIČKOVIĆ
(1967, Dečani)


MRAK

Istina je, kažu,
skoro sve je tačno,
ponešto je tamno,
a ponešto mračno.

PREDIZBORNA TIŠINA

Predizbornu tišinu
poštujem i ćutim.
Ali, zašto opet
nove mućke slutim?

SIROMAŠTVO

Sirotinja raja
golotinju voli.
Jesmo li zbog toga
i bosi i goli?

RAJ

Hrane me ko pticu
živim ko u raju,
jer svakoga dana
mrvice mi daju.

ŠEF

Nije radi rime
i nije blef:
kako ko dođe
on vazda šef!


VLADIMIR MIĆKOVIĆ
(1967, Podgorica)


ULIZICE

Svakoj vlasti
lažno odani:
ili kupljeni
ili prodani.

NEPRAVDA

Vlast umiješala prste,
optuženom podrška snažna.
Nema žalbe -
presuda je pravnolažna!

RADIO-MILEVA

Kažem mu:
Ovo, neka ostane
između nas!
Oće -
kao što neće
lajati pas!

OTREŽNJENJE

Kad im trebam -
dođi Vlado!
Kad ne trebam -
ne privire.
Dođi sebi,
V l a d i m i r e!

ZAMJENA TEZA

Svađamo se
ko je u pravu:
pamet u šake,
šake u glavu!

PORUKA

Sve od Južnog
do Sjevernog pola,
za istinu nema zime -
samo ako je gola.

ŽUTA ŠTAMPA

Naše gore žuti listovi
mnogima na ranu stali;
ne mogu ih nositi grane
na koje su odavno pali.

TRI PROFILA NITKOVA

1.
Puzao pred nadređenima
dogurao u vlasti visoko;
pokrao sve što je mogao -
drugima ni da dune u oko!

2.
Izmišlja za ljude svašta
laž mu je potreba prijeka,
lako bi ušao u finale
za izbor najgoreg čovjeka.

3.
Nema moralne čistote
ima prljave milione,
ali, tu nije kraj priče:
P o k v a r e n je,
a rok mu ne ističe!


DRAGAN VARAGIĆ
(1976, Kovren, Bijelo Polje)


POŠTENJAČINE

Ako su pošten i lud braća,
čujte me dobro ljudi:
onda, ovi gore i nijesu
baš toliko ludi!

NESTRPLJIVIMA

Ne može baš ovog
trena da se stvori.
Pričekajte Godoa! -
možda Đeknu dvori.

ZABRANJENO VOĆE

Na kapiji voćnjaka
poruka za tašte:
Ne berite brigu
iz zetove bašte!

ZEZOLUCIJA

Imali su krivu sliku
i izveli revoluciju.
A, bilo je dovoljno
da podese rezoluciju.

DVA PITANJA

Zašto je batina sa dva kraja
uopšte izašla iz raja?
Da li je izvukla deblji kraj
ili je pakao za nju raj?

GLAD

Hvalimo ih
iz punih usta;
zato je knjiga
pohvala pusta.

EPIGRAMATIKA

Danas se može reći:
Išao sam u gradu!
Ali, nikako, ne smije:
Oni lažu i kradu!

HITNA POMOĆ

Ima li ikoga da pomogne?
Čovjek ovdje može da crkne!
Pričekajte, imamo urgentan slučaj:
da ljekar espresso kafu srkne!

MLADI

I kod kokošaka, kažu -
na mlađima svijet ostaje!
A taj mlađi, onda, šta je:
da l kokoška ili jaje?

STARI

A kornjača što se tiče,
ko godine da izbroji?
Svijet na njima ne ostaje.
On na njima, kažu, stoji!

ILI ILI ...

Svi promjene hoćemo
al niko ne znade:
da l nam treba vlada spasa
ili spas od vlade?

POGLED SA GRANE

Ma, kakva evolucija!
Ako nijeste znali:
majmuni bili
majmuni ostali!

PO(S)LOVIČNO

Đe ima tu se i prosipa! -
tačno je više-manje;
jer, znanja nema
đe se prosipa znanje!

IMA PRAVDE

Kod čajeva pravde
nije ka kod ljudi:
kadulja te tuži
žalfija ti sudi!?