Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip







 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |





CRNOGORSKI ANEGDOTSKI HUMOR

BOKELJSKI HUMOR

 

 

KOTORSKI ŠKERCI

U PITAR NA ORMAR

Došao davno, prije Drugog rata, čuveni cetinjski spadalo, učitelj Iličković, kod svoga prijatelja, kotorskog oriđinala i špicaškandala, šjor Spasoja L. i ostao na konak u tineo, pa kako mu je tokom noći od dobroga ića i pića pritužalo u kondut, a nije znao đe je, on se snađe i izvadi iz jednog pitara cvijeće zajedno sa zemljom i oposli rabotu, te se ujutro oprosti i vrne doma.
Šjor Pajo odmah osjeti neprijatni vonj u tineo, ali nigdje traga dobro sakrivenom izvoru bazda, pa uputi učitelju telegram:
- ZNAM DA JESI, ALI NE ZNAM ĐE SI!
Odmah je dobio hitan odgovor:
- U PITAR NA ORMAR!

NA KLOCNE

Kupio nadaleko znani rendgen-tehničar Boris M. ganc-trinkoga »Fića«, onoga sa vratima što su se otklapala prema natrag, jednog od prvih privatnih auta u grad, i ponosno ga parkirao na Rivu.
U rano neđeljno jutro doš'o on da učini đir do Prčanja i ima što viđet: neka klapa farabuta mu je pripela »Fića« na četiri drvene bačvice od bire iz kafane »Dojmi« i uz kafu i rakiju u đardin čekala njegovu reakciju, valjajući se od smijeha, a on je morao da plati pristanišnim nosačima – Stevu Puru, Milu Tici, Milanu Dendi i ostalima da mu skinu auto sa klocni.

BRIŠKULA - LAJAVICA

Pozvao jedne večeri kod sebe doma jedan naš Škaljarin tri kompanjona na partidu briškule i trešete, a sa njima i gomilu kibicera. Igra je već počela da se bliži kraju, već se pio ko zna koji litar vina »prema obrazu« (crnog – zna se!), kad odjednom jedan od kibicera kradom ugasi 'letriku a svi ostali – pošto su se prethodno bil dogovorili i uigrali – kao da se ništa nije desilo nastave da se dogovaraju uz briškulu, kako se inače čini:
- 'Oli karig ili malu ?
- Kakvi karig, ali ne vidiš da ti bježim iz baštona, a zovem te u špade !
Domaćin gleda u karte, ne može od neviđelice da učini ništa, pa odjednom iz svega mozga zaviče:
- Ljudi, ma pomagajte, ja sam deboto oćoravio !!!

KAKO SU STOLIVLJANI POSTALI »MEDI«

Jednom davno, lukava lisica izjela Stolivljanima sav med iz velike bačve, a kad su je uvatili - »stanjgali« su je (stavili u presu za cijeđenje maslina), pa je vratila više meda natrag, no što ga je ukrala!

JEZIČKI PROBLEMI

U ovom vremenu ubrzane globalizacije i modernizacije, kada cijeli ovaj kraj pati zbog nepoznavanja dovoljnog broja stranih jezika, treba svim silama uprijeti da se izbjegnu situacije kao, naprimjer, ova:
Pošto se vratio kasno sa rabote i taman sio za večeru, muž upita ženu:
- A đe su nam đeca?
- Na engleskom!
- OK – were are the children?

KRIVI GROP

Udovica došla kod doktora da se žali na loše zdravlje, a on joj reče:
- Jemate pravo, moja šinjora, Vama treba – NJEGA!
- Naravno da trebam NJEGA, NJEGA – odgovori udovica!

NIJE MU JASNO

Došao đede od 80 i kusur godina u Kotor i gleda kako naša dična omladina razdragano slavi doček Nove godine, a reporter ga pita:
- Jeli, stričane, kako ti se ovo sviđa?
- Odlično, samo ne znam zašto to rade s nogâ!

SREĆA U NESREĆI

Jednom našem sugrađaninu se prištampalo da je dobio premiju na Lutriji, pa je odmah sjutradan odjurio u glavni grad da provjeri, ali su ga tamo razočarali da mu je jedan broj pogrešan i da je dobio ono preko dva.
Ipak se on vratio natrag ozarenog lica i sav veseo, pa mu se društvo čudilo kako se može tako radovat, a on kao iz topa:
- Kako se neću radovat kad sada ne moram dijeliti novac s nikim!

RAVNOPRAVNOST

- Bogat i siromašan je kod nas jednak!
- Vojnik brani obojicu,
- Građanin plaća za svu trojicu,
- Radnik radi za četvoricu,
- Poreznik guli svu petoricu,
- Advokat brani svu šestoricu,
- Sudija sudi svu sedmoricu,
- Doktor liječi svu osmoricu,
- Grobar zakopava svu devetoricu!

JEDAN PUTA JEDAN

U epidemiji zaluđenosti oko kupoprodaje nekretnina, jedan sa strane zapita špicaškandala iz Tabačine:
- A koliko je kod vas metar kvadratni?
- A borati, kao i svuđe, vazda je bio i biće – metar sa metar!

UPOREĐENJE

Čičuravi Bucko Bonkulović se prepao dobro zbog visokog tlaka (to obično dolazi od svakodnevnog prežderavanja!), ali je poslije pregleda obradovao društvo:
- 'Ajde borati, pa meni je doktoreša rekla da mi nema smrti bez sjekire!
Prijatelj vespaš ga ipak upozori:
- Pušti ti, svako prase prije ili kasnije pogine od sjekire!

ČIZMA GLAVU ČUVA ...

Vozio čuveni patrun s Mula moped sa kašetom na gepek, u visoke rubarske čizme, ali bez kacige, pa ga zaustavi policajac i izvadi blok. Patrun mu odmah reče:
- Šjor pulicijot, oprostite, vi ste bar učili škole pa znate onu narodnu mudrost »Čizma glavu čuva, šubara (kaciga) je kvari!«, pa ja zato nosim ovolike čizme do m..., pardon do kukova!
- Vaša sreća što sam u školi čuo i tu poslovicu, inače bih vam naplatio kaznu na licinom mestu!

 

SUĐENJE KOTORSKOM KRNEVALU
TAJKUNU KORUPCIJI

25. februara 2007. godine

PREŽIDENTE SLAMNOG SUDA
Narode Kotora i Boke Kotorske,
I naše zemljice brdske i primorske,
Svi vi što vazda u malo libro brontulate
A nikad ništa ne smijete glasno reći,
I što se u junačke prsi rado udarate,
A kad prigusti prvi ste spremni uteći!
Vi – galijoti, maškalconi i berekini,
Spadala, uncuti i fakini –
Dobrojski šotolumbrelini,
Prcanjotske Bope,
Muljanske Gavice, Peraške Polutice,
Stolivski Medi, Lepetanci – Jarci,
Lastovljani – Pužari, Tivćani – Žabari,
Oravčani – Soljari,
I Grbljani, i Rišnjani, i Škaljarini,
A i vi, sinovi slavne Karampane,
I svi što ste arivali sa strane,
Vi – pirati, uncuti, gusari i reketeri,
Podrepaši, mafijaši, farabuti i dileri,
Pa bilo da nosite gaće ili ste u vešti –
Fala vi što ste bili tako vješti
Pa nam se pridružili na ovoj fešti –
Budite nam vazda zdravo
I neka vam vazda stoji pravo !
Jopet su pasala dva mjeseca dana –
Od Nikoljdana do slavnog Tripundana,
Dva mjeseca obilatoga ića i pića
Sa dvije Nove godine i dva Božića,
A još su pale mnoge slave krsne –
Pa bilo da su posne ili mrsne,
A neko nije imao što da jede i pije –
Pa je činio samo šporkarije !!!
Zato kotorski Slamni sud, vaši »judices jurati«,
Po staroj užanci na zvuk zvona izabrati
Našli smo se danas kao vjekovima prije
Da se oslobodimo jedne mižerije !
Sudićemo danas najgoroj kugi trećeg milenija
Što nam je sjela za vrat kao krvopija,
Onome što nas muči da ne može gore,
Onome što nam sisa krv iz svake pore,
Što je zašao u našeg društva svaki dio,
Zbog koga nam je svaki dan sve gori bio!
Pred vama, smiješni kotorski narode,
Stoji optužen i lišen slobode
Zločinac kakvog sličnog nema,
A jado ne zna što mu se sprema!
A da bi saznao što mu se piše,
Ja s pričom neću da duljim više,
Već u duhu naše časne stoljetne službe –
Predajem predmet u ruke javne tužbe !

TUŽILAC:
Pošteni i deboto smiješni kotorski narode,
Što dozvoljavaš vjekovima da te za nos vode,
Pasane zime smo vam dali obećanje
Da će danas da bude veliko sudovanje,
Nijesmo od onih iz čijih usta obećanja začas stižu,
A onda već sjutradan sve ka ono nemencovano poližu,
A cijeneći vjekovnu svenarodnu družbu
I našu tešku i odgovornu službu,
Podižemo čvrstu i tešku optužbu!
Tužimo najvećeg svjetskog pustahiju
Prevaranta i kabadahiju,
A da je tako – istina je stara,
Čak mu i ime sasvim odgovara!
Zovu ga TAJKUN pošto komanduje svima,
A može bit da i kakvo drugo ime ima!
Po KORUPCIJI mu je prezime i došlo
A od njega nas je zlo veliko snašlo!
Pripada rodu ajkula dalekih okeana
Nikakva podlost njemu nije strana!
Vrlo se progresivno razmnožava
Brzinom od koje zavrti se glava!
Kao ogromni polip siše krv srčanu,
Raširio se već na svaku stranu,
Zavukao se u životnu rupu svaku,
Nikome neće da ide niz dlaku!
U naše zdravstvo slavno uvalio se odavno,
Ma mjesto da se nose pršuti i demižane vina –
Sad sve obavlja kuverta elegantna, fina!
Izgleda da je i u sudstvo ući uspio
I kajmak s vrha pjadele pokupio
Pa svaki dan čekamo vijesti nove –
Kakve su neki dobili darove!
Jedino nije uspio kod ovoga Suda
Iako se mučio da mu puknu .... uši!
O školstvu da ne zborimo – istina je stara,
Prolazna ocjena košta dosta evra i dolara,
A kako sada stvari po školama stoje –
Mnogi se za uspjeh nimalo ne boje,
Glavno je da je dobro podmazano,
A sigurno neće biti dokazano!
Sada kod nas cvjeta promet nekretnina,
Prodaje se cijela đedovina,
Ma da bi se vlasništvo dokazalo –
I u Katastar treba podmazati malo!
Konačno se treba malo zamisliti:
'Oće li toga »zelenoga« ulja dosta biti?
Kada će ova hobotnica prestati krv da nam siše,
Kada će naše društvo od toga ozdraviti više ?
Zato dozivam u pamet sva pravna akta
I sva naprijed iznesena fakta,
A imam jednu jedinu intenciju –
Da sud donese jedinu moguću sentenciju:
Da se ovoj protuvi konačno za vrat stane,
Da više nikog ne može da prepane !
A vašu neizvjesnost malo da ublažim –
Smrtnu presudu za ovoga krivca tražim !

PREŽIDENTE SLAMNOG SUDA:
Ova tužba je bila snažna demistifikacija,
Kod nje ne bi pomogla nikakva lustracija,
A sada Advokat neka svoje kaže,
Svi znamo kako on dobro laže –
Da vidimo kako će oči da nam zamaže !

ADVOKAT
Gospodin tužilac je vrlo dobro znao
Kada je mom klijentu ovako paušalne ocjene dao
Da bi na pravom sudu svaki njegov razlog pao!
Ali kako je ovo Slamni sud komunitadi kotorske
Koji se napio s Gurdića vode izvorske,
Kome je Karampana glavni izvor ćakula bila,
A i ona se u zadnje sasvim pomamila,
Ja dobro znam da mome klijentu spasa nema,
Dobro vidim kakva mu se sudbina sprema !
Samo da znate – on se ne boji nikakvoga suda
Dok su njemu pri guzici muda!
I kao što uvijek na ovim suđenjima biva –
Vi ćete donijeti presudu bez prava priziva,
Ali da znate i vi i narod ovi
Da su u hobotnice dugački krakovi,
Ostaće ovih pipaka kod nas još dosta,
Nećete se tako lako riješiti ovoga gosta !
Zato sada vršite dužnost svoju –
Ovim završavam odbranu moju !

PREŽIDENTE SLAMNOGA SUDA
Dobro, sad smo i ovu jadnu odbranu čuli,
Što moramo da ne bi u procesu omanuli,
Pa ja po pravu vlasti koja mi je data
Donosim presudu od koje strava hvata!
Neka se optuženi TAJKUN KORUPCIJA,
Najveći pustahija i kabadahija,
Budući da njegovi grehovi nijesu mali
Ovdje pred nama na licu mjesta spali,
A pošto ne možemo smisliti kaznu jaču –
Neka mu Kapo zapali lomaču !
Ovim zaključujem današnje sudovanje –
Neka se nastavi veselje i ludovanje,
Neka se od Šuranja pa do Pazara
Svuda zapjeva ona pjesma stara:
Aoj, Boko moja mila, vazda si mi najmilija bila
Ja u srcu moju Boku nosim i njenim se narodom ponosim !
Ž i v j e l i !

 

KARNEVAL NA PRČANJU
SUĐENJE PRČANJSKOM KARNEVALU
LAMPU SULUNDERU – ZVEKANOVIĆU

DNEVI 17. FEMBRUARA LJETA GOSPODNJEG 2007.

PREDSJEDNIK SUDA:
Poštovana gospodo kuriožna, šporke naravi bokeške, nijeste mogli ni danas doma ostat, nego ste se uželjeli fešta i danas o'đe arivali da vidite ovu falsu facu od čeljadeta kao nastavak naše karnevalske tradicije, da mu sudimo i presudimo kao i njegovim prethodnicima za učinjena nam nedjela. Ma, za istinu, neće mu bit' kao ovijema današnjijema protuvama – da ga u'vatimo pa mu dugo sudimo i na kraju ga ipak puštimo!
Zato, prema paragrafima bivše Komunitadi prčanjske, ukinute još daleke 1945. godine, otvaram skraćeni sudski proces protiv o'đe prisutne karnevalske individue
GOSPODINA LAMPRA SULUNDERA – ZVEKANOVIĆA
ČASNI SUD ČINU:

- Predsjednik suda – ja lično, TUCKO BUŠIĆ, po profesiji PICO-SINDIKOLOG;
- Tužbu iznosi gospođa RUMENKA INFORMATIKA, zvana FREŠKA FORCA;
- Branilac ove ufaćene protuve je FLORIŠETO MARINAJO-MUDEKOVIĆ.
- A sada dajem riječ Tužiocu!

TUŽIOC:
Ja, Tužioc, gospođa Rumenka Informatika, zvana Freška Forca, imam čast da pred ovijem uvaženijem karnevalskim Tribunalom podignem optužnicu protiv ovoga ufaćenog jadova Krnevala prčanjskoga za sljedeća njegova nedjela:

1. Kriv je što je lampao po našemu dičnome mjestu s kraja na kraj i tako sve zakonite i nezakonite rabote snimao i u kotorsku Komunitad špijavao;
2. Optužujem ga što je kao pravi sulundero izluđivao ovi inače išempijami narod prčanjski da će bolje i lakše živjet ako ga podržu i za njega glasaju, pa je akonto toga sve živo po našemu dičnome mjestu prodao;
3. Krivim ga što je zvečeći šoldima zaposlio prčanjske zgubidane da kao fuleti idu po kućama bižigat i krčmit blagodeti prčanjske znanijem i neznanijem domaćijem i stranijem facama, a nije čudo da nam se o'đe vraćaju i oni koji su tuda nekada gazili;
4. Opose ga krivim što je spriječavao privatizaciju i izgradnju ove kafane u centar, ponosa i dike našega mjesta, sa najboljim roštiljom i ostalom papaladom u bližem i širem okruženju, samo da je malo brža i bolja posluga. Nota bene, zato mu sa ove balaustre i sudimo, da mu tako lakše padne.
5. Posebno ga i najteže optužujem što nije kao cijeli narod prčanjski dao karitad za kapelu na Mrvičiće, pa mu zato obećavam da neće ni njene blagodeti koristit, nego ćemo ga na mulo prčanjsko zapalit, a njegove ostatke kao najgoreg razbojnika bačit u more;
6. Ova protuva snosi najveću krivicu što je naše korzo došlo u ovakvo stanje i zacijelo se u more rebumbalo, pa se preko njega ne može ni kršteno pasat, a kamoli na klupe ćiribimbu i škuribandu činjet;
7. Kriv je i što nam svakodnevno fali 'letrika pa je vas narod išempijan, te tako oko ponoći pada u konale, oliti ih auta rebumbaju, a zacijelo mnogi i bez objeda ostaju;
8. Ima još mnogo njegovih nedjela koje ovom prilikom nećemo mencovat, a koja će za istinu na viđelo iskočit. Mislim da je i ovijeh nekoliko stavki sasvim dovoljno da se imenovani prčanjski Krnevao, LAMPO SULUNDERO-ZVEKANOVIĆ, proglasi krivim i zapali na mulo prčanjsko kao i svi njegovi prethodnici

PREDSJEDNIK SUDA:
A sada dajem riječ Braniocu!

BRANIOC:
Uvažena koleginice Tužitelju i pošteni narode prčanjski! Evo, čuli smo smišljenu osudu za mojega branjenika, i ja zbilja ne znam što se moja koleginica tužiteljka okomila na njega da ga optuži za tobože nekakva pripisana mu nedjela i šporke rabote u pasanu godinu, kao da je za sve što nam se dešavalo u ovo manito doba samo on kriv?

Uvažena koleginice, tako lijepa i intelegentna, ja ne bih htio Vašu pamet i profesiju dovodit u pitanje, ali za sve što ste naveli u tu Vašu dobro sračunatu tužbu para mi se da nijeste daleko odmakli, je'bo za takve klevete trebate imat jake dokaze i činjenice! Umjesto toga, Vi se rugate sa mojim klijentom da je lampao po Prčanju nezakonitijem rabotama.

Sve što je činio bilo je od koristi prčanjskome narodu, pošteno i časno! Mnogijema je napunio špage soldima od prodaje kretnina i nekretnina i donio prosperitet samome Prčanju. Ako je štogođ nelegalno učinio – imao je od koga naučit, je'bo se se danas, Bogu fala, može sve činjet akonto demokratije, pa će legalizacija doći malo dopo!

Zaposlio je više prčanjskih zgubidana i fićfirića, da kao novopečeni agenti firikaju po kućama i baštinama đe će što prodat, da zarade koju crkavicu.

Moj štićenik nije tako suludan kao što vi mislite ... Nijeste vi skontali njegovu marketinšku stranu što vi je doveo furešte, Ingleze i Baćuške, pa više ne smijemo vikat kako smo siromašni, jer su se mnogi obogatili. A za istinu, i ovi naši stari palaci i oburdane kućeštine neće više avetno figuravat fureštima, a i nama samima!
Nije on kriv što pojedini 'oće sve na prodaju, a ne znaju ni špikovati po ingleški niti ponjimajut po baćuški, pa se moraju pogađat na mote, rukama, a može i nogama, je'bo su posebno baćuške vazda bili dobri tavarišči, pa se domaćinski može osevapit koja babuška (ako nema maruške).

Što se tiče kafane, nije moj klijent kočio privatizaciju, jer je godinama služila kao porodilište mačaka i kučaka i kao javni kondut! Ma se našao luštrofin od ugleda da je refâ i i Prčanju u epicentar vrati ugled sposobnih ugostitelja, da sa kafanske balaustre možete sada alavija sudit i bolje sa visine aloćavat.
Nije vi moj klijent kriv za one ekološke štrafure podno skala od crkve u centar, što figuraju kao turistička atrakcija. Ta vam se deponija sve više širi, pa se može očekivat proširenje i u sami đardin od kafane.

U njegove zasluge stoji i oni eko-vapor što smo ga dobili da profiltriramo ovo naše pulito more, puno svega i svačega, da finalmente dobijemo čistotu prve kategorije, bez organskih i neorganskih primjesa i koliformnih bakterija.

Vi ste zasikuro zaboravili, moja gospodo, da vi je moj branjenik stavio u funkciju ganc novi granični prijelaz »Mrvičići« za oni svijet i to brez lične karte i vize – put u svijetlu budućnost ... I pored toga ste mu pribrokali krivicu što nije dao karitad za taj granični prelaz, 'oću reć kapelu, pa da zbog toga neće uživat u njenim blagodetima. 'Oće, 'oće, itekako, je'bo nije jedini. Istini za volju, treba mu zamjeriti što nije raspisao tender za prvo mjesto partence kroz novu nam kapelu, pa su poveri penzioneri morali prvi partit. Neka, neka, da barem neđe sirotinja uskoči prva!

Nije on kriv što nam ga je Elektobruka kalumala kao kalendu za Novu godinu perfidno sa 25 do 30 posto, a još do dan-danas ne zmano 'oće li biti i malo više. To se zove solidarnost, kad su velikim dužnicima debele dugove oprostili pa će ostali svijet, a opose penzioneri, morat skraćivat obroke od one mižerije od kruha i mlijeka i samo jedan dan u šetemanu papit. Dobro im je to za liniju, a svakako i za prelazni boravak kroz kapelu.

Za rebumbano korzo on vi je opet kriv ... I do sada je dva-tri puta u more lećelo i opet se popravljalo, a što se tiče mladosti i amorižavanja, imaju đe oni to činjet, jer kad si mlad – svuđe ti je lako i slatko.

Nego, dragi moji, mene brine što će sve biti s ovijem našijem putom, pa me baš čudi što tužba i za to nije moga klijenta optužila, je'bo kako je krenulo, do Kotora ćemo još malo samo preko baština ili plivajući odit.

In fine, Časni sude, gospodine Tucko i gospođo Rumenka, znam da mojom odbranom nijesam dorastao vašoj mudroj pameti, aktima, faktima i pravnijem paragrafima, ali sam zato sikur da ćete sa pravne strane nove demokratije naći pravoga krivca za sva navedena zlodjela, a mojega klijenta danas oslobodit krivice. Tražite krivca među vama, skrivenijema i maskiranijema krnevalima. A sada – činite što ste naumili!

PREDSJEDNIK SUDA:
Prema iznijetim činjenicama, kako optužbe tako i odbrane, donosim jednoglasno i bez plava na žalbu odluku:

Da je o'đe prisutni Krnevao prćanjski LAMPO SULUNDERO-ZVEKANOVIĆ kriv po svakom paragrafu optužbe, pa ga osuđujem na smrt spaljivanjem na mulo prčanjsko, uz prethodno skidanje glave. Pepeo mu u more bačite da se iz njega kakvi duh ove protuve ne bi izrodio. Kotorska muzika neka mu odsvira Marću funebru!
REQUIESCAT IN PACE!

(Ispod karikature Kapa)
Sreća je da sam pri dobrom glasu,
Pa mogu u ovome svečanom času
Na pomoćnike moje da namignem
I barjak naših fešta na jarbol da dignem!
Neka se moj barjak polako podiže,
Neka glas o feštama nadaleko stiže,
Neka zavlada ona istina stara –
Dajte nam smijeha, hljeba i igara!

PREVENTIVA

Pita prijatelj jednog našeg feštanjula 'oće li odit sa svojom grupom maškara u Italiju na Karneval u Putinjanu, a ovaj mu odgovori:
- Odio bih, ali nijesam dobio vakcinu protiv ptičjeg gripa!
- Ma što će ti ta vakcina?
- E znaš, u grupi su sve neke stare koke!

CILJANJE

Udavala se neka naša nevjesta, a bila je frljava ili razroka. Došli novi prijatelji da je prose, pa pitaju:
- A ima li đevojka kakvu manu?
- Samo jednu malu – kad gleda jednoga, dvojica se nadaju!

ZAOSTALI

Vratio se Pero iz Skandinavije pa ga prijatelji pitaju kako je tamo, a on će:
- Ma, oni su dvadeset godina iza nas!
- Kako to?
- Kod njih je još uvijek sve dobro!

STRATEGIJA

Došla zgodna žena kod ginekoliga pa mu veli:
- Doktore, čula sam da ste dobar stručnjak!
- Tako kažu ...
- ... ali i da ste strašno razvratni!
- Pa, ne znam odakle da počnemo!

VIZITA

Baba na samrti kaže unuku pilotu:
- Ja sad idem na nebo, pa navrati kad možeš!


E, BEŠE MU ...

Žali se jedan penzioner drugome:
- Znaš, sve sam prodao, ma nikako ne mogu ovu zadnju nepokretnost!

PUSTA MEMORIJA

Paralo je u jednu uru na Skalu da je šjor sa baretom iz staroga grada u žurnaliste pasao dok je Špiljarici spjegavao stare fotografije sa izložbe od feštanjula:
- Ovo je Banja, ovo sam ja, ovo je Špireto, ovaj je pokojni, ovaj još živi,
Zaboravio se i sve je paralo da će u zadnje reć:
- »Do slušanja, evo smo vam arivali, ostanite na radio-Skali!«

ISKRENO

Sjedeći ispod palmi u penzionerski park, dvoje naših starijih građana se ispituju:
ONA: A, Boga vam, a koje su vam godine ?
ON: Pa eto, sedamdeset i sedam.
ONA: Au, pa ne bih vam dala!
ON: Ma sve i da date, ja ne bih moga’ ništa!

DŽABALUČINA

Naš poznati advokat, veliki rasipnik i cicija, pošao u odlični mali restoran kod Duja u Škaljare na kaštradinu, pa sio za sto i odma pita:
- Koliko je porcija kaštradine?
- Kao i vazda – pet evrića!
- A što nudite uz nju?
- Zelje u kokote i krtolu u guke!
- A koliko to košta?
- Ništa, to je džabe!
- E pa kad je džabe, onda mi donesi samo jednu porciju zelja i krtole!

SPAVALICE

Čita bucmasti čičuravi naftaš novine u kojima piše da svaki muškarac u prosjeku spava sa deset žena, pa komentariše:
- Au, majke ti, bogami se neko dobro naspavao na moj račun!

LOVAČKA

Saznajemo da će strastveni lovac, što pokušava da odbrani Grbaljsko polje od najezde „dibljijeg prasicag“, patentirati jedan svoj izum za postavljanje „čeke“ za noćni lov na tu opasnu divljač izoštrenog njuha. Naime, u krošnju jednoga stabla usred njiva postavio je ni manje ni više nego veliku škatulu od zamrzivača, u kojoj naš lovac sjedi bez pokreta i ne smije ni da mrdne, ni da prdne, da ga prasice ne bi osjetile, a ako dođu u blizinu stabla – njegove su i Božje!
Jedino nijesmo saznali đe će da utakne gajtan od zamrzivača?!

MRAK ILI KOROTA

Bio jedan naš u Budvu poslom, pa kad se vratio priča:
- Ljudi moji, što se čini u onu nesreknju Budvu! Ne samo što ljeti nema vode i što se ne odvozi smeće, no ih je neki ludan perfin zavio u crno!
- Ma kako zavio u crno?!
- Pa lijepo, glavni budvanski ’otel „Avala“ je opituran u crno, pa izgleda kao da je cijeli grad u korotu, samo ne znam za kim !

POSLJEDNJI ISPRAĆAJ

Ljudi, umirite što češće, ali za to ne brinite – jedna firma iz Škaljara će za vas obavit sve što treba, i kupanje i brijanje i novo odijelo i crevlje – perfin će vas namušćat da se ne bi ubažđeli!

KO DA VIŠE – ĐEDE ILI BABA

Jedan naš unuk dao đedu pirulu vijagre i objasnio mu kako se s njom postupa, a đed mu je obećao dati 100 eura ako eksperimenat uspije.
Sjutradan đede, sav ozaren, daje unuku 1.100 eura, a ovaj se buni:
- Ma đede, rekli smo samo sto eura!
- Drži to, stotinu ti je od mene, a ’iljadu od babe!

KRUVA I IGARA

Pita učiteljica đaka u školu:
- Nikolica, kako se zovu stanovnici Kotora?
- FEŠTAĐUNI!

KILER

Stari kotorski špicaškandalo auto-pitur vozio po jednom sniježnom danu ženu u Nikšić, a ona cijelim putem tražila da stane jer da mora piškit. Meštar na jednom proširenju stane i ona siromašica sva sretna izleti iz kola i obavi rabotu u snijeg.
Utoliko se na put pored njih zaustave druga kola i suvozač – kad je vidio kako ispod kola dimi – zaviče:
- Kolega, izgleda da ti je pukao kiler!
- A eto znam, ma se ovaj više ne može okrpit!

KLANJE

Skupila se klapa kod Cota na mušulje, popila se demižana i po vina, pa se u sitne ure pošlo doma. Sjutradan se intrala dva učesnika, poprilični meštar od maškara sa Peluzice i autopitur – rompiškatula iz Kukuriku sitija, i razgovaju o sinoćnjoj večeri, pa će feštađun:
- Ne pitaj, dočim sam arivao doma – zaspao sam kao zaklan!
- E, a ja čim sam arivao doma, zamalo nijesam bio preklan!

ČESTITKA

Kad je zimus jedan naš trebao odit kod komšije na Bajram, pošao je pitat drugare kako treba čestitat praznik, a oni ga dobro naučiše:
- A lijepo, kao i kod nas: „Muhamed se rodi – vaistinu se rodi“!

LUKSUZ

Pitali Kapa od maškara đe će odit da čeka Novu godinu, a on kao iz topa:
- A Boga ti, kao i svake godine – na BABIN KUK!
- Oho-ho, znači imaš dosta para !
- Muči ludane, nasloniću se doma na kuk od moje babe i – divota Božja!

CIPRINI BISERI

Pitali Cipru kako mu je neki oboljeli ptijatelj, a on će:
- A eto, dobro je, vibrira!
- Kako vibrira, crni čojak!?
- Ma ne, ćio sam reć – varira!!!

ZUBOVI

Pitali špicaškandala iz Tabačine od čega mu je umrla baba, a on će:
- Ja mislim da je od zuba!
- Ma kako – od zuba?
- A eto, imala je jedini zub u glavu, pa joj se pokvario!

ZABAVA

Izreka jednog našeg sugrađanina:
- I „labavi“ može da zabavi – ali najčešće o jadu!

(NADNASLOV)
OPET NAS JE OBIŠLA! (ma obilaznica, brate)

PUSTI DEBILFONI

Srele se dvije naše na peškariju, pa se počele žalit jedna drugoj:
- A moja dobra, ne mogu živjet od ovog mobilnog, svaki čas me neko zove!
- Pa dobro, kako se braniš od te napasti?
- Lijepo, zovnem neku prijateljicu, pa ćakulamo jedno uru, uru i po, a za to vrijeme niko ne zove!
- E, lako je tebi, a ja imam dva telefonina, pa ne mogu koristit tvoj recepat!

NIKAD BOLJE!

Pitao neko Kapa o’ maškara i krnevala:
- Pa dobro, kako si?
- Nikad bolje!!!
- Kako to – nikad bolje?
- A eto, već šezdeset godina obećavaju da će biti bolje, a ono – nikad bolje!

PUSTE GODINE

Pitaju često Kapa o’ Krnevala koje su mu godine, a on odvraća:
- A eto, prije nekoliko mjeseci sam uljegao u dvadeset i sedmu!
- Ma kako to?
- E, u dvadeset i sedmu do stotine!

TOVARI

Dva komšije na Njeguše posadili krtolu svaki u svoju njivu, oprašili je i ogrnuli, pa ona počela da niče i rađa. Ma ne lezi đavole, magarac jednog od njih uđe u njivu onoga drugoga, dobro se izvalja i skoro uništi jedno tridesetak kućica. Onaj oštećeni odmah pođe kod komšije:
- Tvoj magarac mi je izvaljao trideset kućica krtole, nego da mi to platiš!
- Bogumi ti ja nemam oklen platit, nego eno ti moja krtola pa se ti izvaljaj po njoj, tako ćemo se izravnat!

SUPER-CICIJA

Poznato je da se u mnoge prodavnice u Kotor više ne vraća kusur od 1, 2 ili 5 centi, i to traje već mjesecima zadnjih par godina. Propijo izgleda da su ti sitni ćentezimi nestanuli iz opticaja, da ih je progutao mrak (znamo neke koji su u doba Markovića borovali fenige i pravili od njih šajbice, pošto su one koštale 3 feniga!).
Kada je jednom našem dozlogrdilo da mu jedan dan ne vrate 2 centa, pa drugi dan 3 centa, pa treći dan 1 cenat, jednostavno je vratio robu i krenuo vanka, ali se vrati i reče prodavačici:
- Slušajte Vi, šinjorina, sve da ste mi rekli: ako vam ne vratimo taj 1 cenat, živjećete sto godina, a ako vam vratimo, živjećete do sjutra – ja bih ga isto uzeo!

NADRILJEKAR

Jedan naš meštar proglasio sebe za „doktora“, pa je nekim astmatitičarima preporučio da svare čaj od 40 pera lovorike i to popiju uveče, jer da to nosi zaduhu kao rukom! Jedan od njih jedva je skapulao, zamalo mu mjesto liječenja zaduhe nijesu držali zadušnice, a drugi – pošto je tu noć davao Bogu dušu – ipak na vrijeme pozvao Hitnu, ali kad je dotoreši rekao što je popio, ona mu je odvratila da je mogao istovremeno pozvati i popa!

GEOGRAFIJA

U kotorskim prodavnicama mogu se kupiti kese sa filetima OSLIĆA – HEK, na kojima ima ovakva potpuno jasna deklaracija:
- zemlja porijekla: ARGENTINA;
- dobavljač: DANSKA;
- uvoznik: PANTOMARKET HERCEG NOVI;
- pakovanje: PESCAMARE DOO DANILOVGRAD.
Jedino što nijesmo znali da more dopire tako duboko u dolinu Zete!

METODISTI I BAPTISTI

Priča Kapo o Krnevala:
- Ljudi ti se danas dijele na metodiste i baptiste!
- Ma kako to?
- A lijepo. Metodisti ti ga zavlače vrlo metodički i savjesno, a baptisti ti ga bapnu u tren, da ti oči iskoče od muke!

RECEPT

Ulazi žena u apoteku i traži od apotekara:
- Dajte mi kutiju arsenika!
- Gospođo, to je otrov, a zašto će vam?
- Da ubijem muža!
- Žalim, ali za takve namjene ne može!
Gospođa ne bude lijena već iz torbice izvadi fotografiju na kojoj goli leže jedno pored drugoga njen muž i apotekarova žena.
- Jao, oprostite gospođo, pa nijesam znao da imate recept!