Pretraživač sajta
Montenegrina
 

Antropologija
Arheologija
Arhitektura
Crnom Gorom
Dijaspora
Film / Pozorište
Humor, satira i karikatura
Istorija
Književnost
Likovna umjetnost
Muzika
Religija
Strip











 
 | Naslovna | O projektu | Saradnički program | Knjiga utisaka | Kontakt |

 


32. SAJAM GRAĐEVINARSTVA    
Tradicionalni građevinski materijali    

 

       Septembar. Glavna turistička sezona se privodi kraju. To je ujedno i vrijeme kad na Jadranskom sajmu u Budvi počinje niz sajamskih manifestacija. Prvi u nizu je Sajam građevinarstva koji ima dosta dugu tradiciju i ovo je 32. put kako se organizuje. Održan je u vremenu od 22. do 26. septembra.

       Po riječima organizatora i ovogodišnji Sajam građevinarstva je veoma uspješan, jer je i pored evidentne krize u oblasti građevinarstva okupio preko 350 izlagača iz preko 29. zemalja.




       Kao i prethodnih godina, bili su prisutni proizvođači i distributeri građevinske mehanizacije i opreme kao i proizvođači građevinskih materijala. Zapaženo je u velikom broju prisustvo proizvođača PVC i aluminijske stolarije. Prisutni su bili proizvođači ventilacionih sistema, elekro i energetskih uređaja, kompanije koje se bave inžinjeringom, projektovanjem i softverskim inžinjeringom u građevinarstvu. Više nego prethodnih godina primjetno je prisustvo distributera opreme za proizvodnju električne energije iz alternativnih izvora koji su namijenjeni za individualne objekte, proizvođači i distributeri mjerne, regulacione i geodetske opreme.



       U toku održavanja Sajma organizovane su i prateće manifestacije u vidu prezentacija i okruglih stolova sa temama posvećenim arhitekturi i građevinarstvu. Organizacija sajamske manifestacije je bila na visokom nivou, a to je, moglo bi se reći, postala praksa već godinama.

       Na ovakvim sajamskim manifestacijama, posjetioci očekuju da svake godine vide neka nova rješenja u pogledu korišćenja građevinskim materijala koji se koriste kao osnovni konstruktivni ili kao materijali za enterijere i eksterijere. Ponuda je bila zaista velika. Moglo bi se reći da u ovom vremenu brze gradnje kad se skoro potpuno zaboravilo na neke tradicionalne vrijednosti i kad smo skloni upotrebi vještačkih materijala tolika ponuda nikoga ne iznenađuje.

       Da li je onda bilo iznenađenja što se tiče ponude građevinskih materijala. Jeste. Iznenađenje i veliko interesovanje posjetilaca, izazvali su izlagači koji su nudili prirodne materijale za izgradnju građevinskih objekata. U ovom vremenu ponude, bolje reći poplave sintetičkih materijala, prosto se pitate da li je možda neprirodno da vam neko nudi nešto prirodno. I to na primjer kamen i drvo. Zamislite u Crnoj Gori da vam neko nudi kamen da od njega pravite kuću. Iznenađuju i pitanja posjetilaca koji se interesuju odakle kamen. Baš kao da ga u Crnoj Gori nema, pa se čude dovitljivosti izlagača kako su uspjeli da ga nabave ko zna odakle.

       Od malobrojnih izlagača koji su nudili prirodne materijale,  našu pažnju je privukao izložbeni prostor kompanije BUBA CO iz Podgorice. Nijesmo iznenađeni njihovom ponudom, jer za njihovo nastojanje da sačuvaju tradicinalni način gradnje i primjenu prirodnih materijala, znamo već nekolike godine unazad. Prije bi se moglo reći da smo oduševljeni njihovim dosadašnjim ostvarenjima i zadivljeni upornošću i istrajnošću da od samih početaka do danas ne odstupe od korišćenja prirodnih materijala i prepoznatljivog stila gradnje.



       Veoma ukusno opremljeni prostor ove kompanije na platou Jadranskog sajma, zračio je nekom pozitivnom energijom koja je ne slučajno privukla veliki broj posjetilaca. Vidno zainteresovani, pitali su za uslove gradnje, vrstu kamena, porijeklo, rokove isporuke, cijene. Posebnu pažnju je izazvala kućica od prirodnog kamena sa krovom na "jednu vodu" sa vratima i prozorima od drveta kakvi su se nekad koristili na ovim prostorima.



       Okovi i ostala metalna galanterija koja se koristi na vratima i prozorima urađena je vještom rukom kovača, na isti način i sa istim izgledom kako se to nekad radilo u ovim krajevima.




       Prostor ispred kućice popločan je neobrađenim kamenom, što još više ističe njegovu prirodnost. Izloženi su i predmeti od kamena koji su nekad imali svakodnevnu primjenu.




       Po riječima gospodina Zlatka Vujotića, koji je inače glavni "krivac" za veoma veliki broj do sad urađenih objekata u tradicionalnom stilu, dobar dio kamena se koristi od starih kuća koje su srušene ili su sklone padu. Tim postupkom praktično se kamen u potpunosti nanovo iskorišćava. Produžava se njegova upotreba, a nema nikakvih štetnih uticaja na životnu sredinu. Skladno urađeni objekti od ovakvog materijala predstavljaju harmoničnu cjelinu sa prirodom. Osim što je kamen dugovječan, bolje reći vječan, odlikuje se i svojom ljepotom.

       Treba se prisjetiti, da je na prostorima Crne Gore, ne tako davno, kamen bio osnovni građevinski materijal. U svakoj prilici, kad se govori o upotrebi kamena, uvijek i vrlo rado navodimo riječi poznatog pisca Z. Hodžića koji na izuzetan način piše o toj vezi sa prošlošću i neophodnosti korišćenja kamena na ovim prostorima. Za umjetnika sa ovih prostora koji se vraća obradi kamena kaže: »Tako se, sasvim prirodno, vratio kamenu! Jer kamen je bio svuda oko njega, na njemu se rodio i odrastao, od kamena su i kuća i međa, i prag i prozor, i konoba i terasa, stepenište i ograda; od njega je i njemu i vjekovima korišćeni put; u kamenu je i bunar; od kamena su napravljene mnoge palate; od kamena su vješti skulptori, klesari i arhitekti ukrašavali manastire.«

       Nastup ovakvih kompanija koje u svom programu imaju isključivo prirodne materijale a grade objekte koji su karakteristični za naše podneblje veoma je pozitivan. Osim toga što samo po sebi pozitivno nosi upotreba prirodnih materijala, ovakva gradnja doprinosi očuvanju arhitektonskog nasljeđa naših krajeva. To je takođe i putokaz kako se može naći i primijeniti savremeni izraz u graditeljstvu, koristeći tradicionalne osnove i oblike kuća u Crnoj Gori. Između ostalog ovakvi nastupi posjetiocu nude i mogućnost izbora kako vrste materijala tako i stila i načina gradnje.

       Na kraju, rekli bi da je na određenim državnim institucijama da donesu zakonske odredbe kako bi se pred naletom novog graditeljstva, makar sačuvale stare urbane cjeline kojih u Crnoj Gori ima priličan broj.