|
|
|
|
G. Radović MALA GRUDA Među velikim brojem kamenih tumula (humski) rasutih po brdima Boke Kotorske dva su uvjek privlačila posebnu pažnju. Za razliku od ostalih, one su bile smještene usred tivatskog polja, a u narodu ih nazivaju Velja i Mala gruda, dok su humke u narodu nazivali "gomile". Sačuvano je predanje da su grude nastale kao rezultat kamenovanja prestupnika, zbog čega ih često zovu "proklete gomile". Toj činjenici, vjerovatno, treba zahvaliti što su gomile ostale gotovo netaknute do našeg vremena. Arheološka istraživanja Male grude vršena su tokom 1970. i 1971. godine. Humka je u sjevernom djelu bila oštećena ukopavanjem austriskog bunkera. Njena visina u centru je oko četiri metra, a prečnik oko 20 metara. Istraživanja su pokazala da je sahranjivanje na Maloj grudi vršeno s kraja III i početkom II milenijuma stare ere. Ispod površinskog sloja humusa tumul je imao kameni omotač kupastog oblika koji se sastojao od rečnog kamena - oblutka, a čija se debljina kretala od 0,30 do 0,50 metara. Ispod kamenog omotača nalazio se nasip od žuto - mrke glinaste zemlje. Prije nego što je postavljena kamena obloga čitav zemljani nasip je spolja spaljen veoma jakom vatrom, u toku žrtvenog obreda, na šta ukazuju tragovi paljevine u kojoj je pronađen najveći dio keramičkih nalaza i kremenih alatki. Na 4,05 metara dubine od najviše tačke tumula pronađen je centralni grob. Orjentacija groba je bila u pravcu sjever - jug, a napravljen je od velikih kamenih ploča vertikalno postavljenih u raci koja je iskopana u zdravici. Gornja ploča, kojom je grob bio pokriven, je pronađena naslonjena na istočnu ivicu grobnice. Dno grobnice je bilo pokriveno jednom velikom kamenom pločom. Skelet koji se nalazio u grobu je bio veoma slabo očuvan tako da nije bilo moguće utvrditi njegov tačan položaj, ali je najvjerovatnije bio položen u zgrčenom stavu. U sjevernom dijelu centralnog groba, pored lobanje pokojnika pronađeno je pet zlatnih privezaka koji su, najvjerovatnije bili dio neke dijademe. Pored nogu pokojnika, uz samu istočnu ivicu groba, pronađeni su keramički sudovi dok je u istočnom dijelu groba, otprilike u predjelu pojasa pokojnika pronađena srebrna sjekira i zlatni bodež. U centralnom grobu tumula pronađena je fragmentovana plitka konična zdjela na slabo izraženom prstenastom postolju kao fragmentovan pehar sa jednom drškom. Oba suda su izrađena od crvenkasto - mrke gline, dosta grube fakture ali su spolja dobro obrađene i uglačane do jakog sjaja. Keramika sa Male grude pokazuju sve tipične osobine vučedolske inkrustrirane keramike sa specifičnom urezanom ornamentikom, ispunjenom bijelom pastom. Od metalnih nalaza po ljepoti izrade i materijalom od kojeg su izrađeni, izdvajaju se: zlatni bodež, lisnatog oblika sa ravnim stranama i malo zaobljenim vrhom koji ima mali jezičak za pričvršćivanje drške i plastično rebro trostruko profilisano. Srebrna sjekira sa uskim sječivom koje se trougaono širi i koja ima cilindrični tulac čiji vrh je pokriven okruglom kapicom izrađenom od zlata i ornamentisano urezanim motivom u obliku kruga sa ukrštenim linijama. Spetografska analiza ovih nalaza pokazala je da su napravljeni od legure srebra, zlata i bakra u razmjeri 3:2:2 za bodež i 4:1:1 za sjekiru zbog čega bodež izgleda kao da je napravljen od zlata, a sjekira od srebra. Pet zlatnih privezaka pripadaju tipu "noppenring". Izrađeni su u tehnici livenja, sa dugmastim završecima koničnog oblika. Najvjerovatnije su se nosili našiveni na traku kao dio diademe. Na osnovu grobnih nalaza i analogije sa humkama iz drugih područja tumul Mala gruda se može datirati između 1900. i 1800. godina prije nove ere. |